DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/1902 str. 116 <-- 116 --> PDF |
— 634 — Riešavajuć pritužbu, pravije priziv F. B., posjednika u K, uložen proti odluci te kr. županijske oblasti od 17. listopada 1901. br. 2,^).660, kojom je u cielosti potvrdjena odluka kr. kot. oblasti u P. od 6. rujna 1901. br. 5040, odpućujuća molbu F. B iz K., kojom je zamolio, da se njegovom zaprisegnutom lugaru i poljaru B. K. u vršenju lugarske i po- Ijarske službe dozvoli nošenje puške, obnalazi kr. hrv.-slav.-dalm. zem. vlada, odjel za unut. poslove, uvaženjem priziva F. B. napadnute odluke kao neosnovane dokinuti, ter uvaženjem molbe F. B. dozvoliti, da njegov zaprisegnuti lugar i poljar B. K. u vršenju lugarske i poljarske službe pušku nositi smije. Razumije se pako samo po sebi, da se dozvola nošenja puške odnosi na zemljište njegovu čuvanju izručeno, kao i na puteve, koji k tomu zemljištu vode, pa će se, u koliko ga lugarska ili poljarska služba i u tudje zemljište vodi, imati na zahtjev ovlaštenih zato osoba izkazati oblastnom svjeđočbom o zaprisegnuću. Razlozi dokinuća napadnutih odluka jesu .sliedeći: Osoblje za službu lugarsku po §. 52. šum. zakona zaprisegnuto smatra se po §. 58. šum. zakona u službi lugarskoj kao javna straža, te uživa u ovom obziru sva u zakonih utemeljena prava, koja idu poglavarstvene osobe i straže gradjanske, 1 vlastno je nositi u službi navadno oružj e. To isto valja po §. 17. i 19. zak. od 14. siečnja 1873. o poljskom redarstvu i za zaprisegnute poljare. Posvud je u zemlji običaj, da lugari i poljari u svojoj službi nose puške — pa se stoga pod navadnim oružjem — koje su lugari i po Ijari vlastni nositi, ima razumievati puška. To gornje proizlazi to jasnije i iz ustanove §. 26. al. 3) zak. o poljskom redarstvu, prema kojoj je ustanovi poljar vlastan u s tr i elit i perad i svinje, koje u kvaru zateče, a ne može ih ugnuti i zaplieniti, kao i iz ustanove §. 5., toč. g) zak. čl. XXUI. 1883., prema kojoj su puške zaprisegnutih lugara izpod poreza izuzete. Pošto je pravo nošenja puške po zaprisegnutih lugarih i poljarih prema iztaknutim zakonskim ustanovama, na zakonu osnovano, slobodno je vlastnikom i posjednikom šuma i polja, da svoje zaprisegnut e lugare i poljare puškom oružaju. Dokaže li se, da lugar ili poljar po tudjem lovištu strelja divljač, onda on kao lugar ili poljar prema ustanovama ministarske naredbe od 1. srpnja 1857. (str. 447. zem. ol. lista od g. 1857. I.) i po §. 20. zak. 0 poljskom redarstvu gubi prava osobe poglavarstvene i straže gradjanske, koju je položenom prisegom stekao, a tim gubi i pravo pušku nositi. |