DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1902 str. 11     <-- 11 -->        PDF

— 529 —


drva dati može, nego li to šuma (prirastom i uvedenom obho
dnjom) pruža, a da se u tome »potrajno šumarenje« ne prieci!
To je istina. Ali ako imamo pred očima potrebu naroda s jedne
strane — a s^ druge strane opet, da su »šumske štete« rakrana
racionalnog šumskog gospodarstva, to moramo ozbiljno
promisliti i pitati se — kamo to vodi?


Nadalje uvažiti valja i tu okolnost, da za utjeranje đrž.
poreza i inih daća treba posebnih ovrhovoditelja, a sudbina i
tek vremena doprinesla je, da imademo mi danas množtvo
»ovrhovoditeljah šum. šteta.« To je doprineslo »napredno racionalno
šumsko gospodarstvo,« sa neumoljivo osnovanim visokim
šumi uzgojem, visokom obhodnjom i t. d- Idemo malo, da se
razumiemo i porazgovorimo. Mi recimo (pa i svaka druga kuća)
trebamo godišnje za vodjenje našega kućanstva 20—24 prostrana
metra, a i više, gorivnih drva. To odvisi već od raznih
prilika, što se samo po sebi razumije. Uzmimo primjera radi
same škole (čije se prostorije 4—5 mjeseci u godinu dana griju)
učitelje, šumare i t. d. pak manje više redovito nalazimo 24.
pr. mtr. deputatnih drva.


Dakako ima iznimaka, da je drvni kvantum veći ili manji,
prema već postojećoj potrebi. Nu godišnju potrebu gorivnih
drva, za svaku prostoriju možemo naći, ako znamo broj kubičnih
metara iste. To možemo dakle dakle ako treba proračunati.


Ovo pravilo valja kod solidno gradjenih kuća.


Kakove su ali po mnogim selima kuće, kućice i potleušice.
Ljuti sjever u zimi kada počne duvati i što narod kaže
brijati, istjera svaku toplinu iz kuće. Ta mi u zidanicama osjećamo
»ljuti sjever,« a ne bi li ljudi u takovih kucah. Uzmimo
nadalje okolnost, koliko goriva drva treba seljak ratar, gdje se
veće kućanstvo vodi, gdje se kuha za družinu blago i t. d.,
što obrtnik, činovnik i t. d. ne treba; nadalje uvažiti valja
uredbu peći kod seljaka, banci, ognjišta, te jednu važnu okolnost,
da još na mnogim mjestima ni štednjaci uvedeni nisu.


Kada sve to uvažimo, imati će o životu seljaka ratara i
0 njegovim potrebama sasvim drugo mišljenje; a o uzrocima
»šum. šteta« sasma druge pojmove, nego li mnogi danas imadu.«