DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1902 str. 102 <-- 102 --> PDF |
— 620 — Quieta uzrokom je, da ima vanredno mnogo vododerina a sama je Rečica prava i vrlo pogibeljna bujica; pogibeljna ne toliko 8 kamenja koliko s gadnih opuzina zemljišta kojim prolazi. Cieli strmi obronak izpod Kuka i Crnoga vrha došao je u gibanje, 8 tog se ni nikakova vegetacija na tom ogromnom obronku nije razviti mogla. Ugrožen je bio uslied toga znatan dio željezničke pruge u duljini od nekoliko kilometara, pak se je toga radi moralo pristupiti k zagradnji tih mnogobrojnih vododerina i samoga korita Kečice i ostalih potoka. Sama zagraduja Rečice, toga najpogibeljnijega pritok Quieta, preduzeta je već prije osam godina na trošak zemlje i države. Generalnu i detailnu osnovu izradio je odsjek za bujičarstvo. Nadležan je bujičarski odsjek u Bjelaku (Villach). Jedna oveća pregrada, više malih i sasma malenih — po vododerinama — uredjeno je troškom samo od 20.000 K. Radilo se je jeftino a uzimao sam pješćenik kamen iz neposredne blizine, da budu radnje što jeftinije. Uzporedo sa radnjami oko zagradnja, išle su one oko pobusivanja i djelomičnog pošumljivanja. Radilo se je o tom, da se na goloj zemlji stvori što prije neka vegetacija a to je već većinom i uspjelo, jer se je sve zemljište smirilo, pa ne ima više nanosa, koji bi korito Quieta zatrpavao. Neke će se površine pošumiti. Bujičarski odsjek radi tu sporazumno sa šumarskim nadzorničtvom i njegovim organima Sve ove radnje tumačio je ekskursentima sam g. šumar, savjetnik J. Purich, a naročito bujičarske g. Obereigner. Za potonju se je stranu tih radnja živo zanimao g. prof. Hlavinka, koji inžinirsku struku, pa zagradnju bujica, na akademiji predaje. Dakako da je tu bilo nacrta i troškovnika o kojima se je ne samo na licu mjesta razpravljalo već i kasnije u gostionici pod krovom. Pregledavajuć sve radnje stigosmo do pod sam Buzet (Pinguente) za koji već prije spomenusmo, da se ponosno usred kotline koči na visokoj pećini na koju se je moći samo s. dvie strane uzpeti. Stara je to tvrdja talijanstva usred skroz |