DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8/1902 str. 8 <-- 8 --> PDF |
— 470 — Sumsko-upravni kotari diele se u gospodarstvene jedinice ili uredjajne razrede, ovi u sjekoredee, koji se opet razpadaju u odjele Pod sjekoredo m ima se u smislu naputka razumjevati suvisli niz sječina. Prema tomu je širina sjekoreda k jednu duljina sječine. Ovo valja u obće imati pred oČima, kada se govori o sjekoredu u smislu novije šumarske nauke, koju je zasnovao Judeich. Ono, što je izvan toga, ne spada više u dotični sjekored. Prema tomu je ovo posve drugi pojam, nego što se obično kod imovnih obćinah razumjeva pod sjekoredom. Širina sjekoreda neka u šumah u višim brdskim položajima i kod ekstenzivnog gospodarenja ne promašuje 1000 m., a u sredogorju i kod intensivnog gospodarenja 800 m. Kod razdieljenja sjekoreda u odjele valja što više paziti na formaciju terraina, na izvozne prlike, te sastojinske razlike. Gdje ove naravske medje nedotječu imaju se rabiti umjetni prosjeci, te nastojati, da se dade odjelima barem približno oblik pačetvorine, gdje se odnosi širina prama duljini kao 1 : 2 do 2 ; 3. Prema tomu iznosi površina odjeja poprieko oko 80—110 jutara, odnosno 50 — 90 jutara. Razdieljenje šume u odjele jest svakako najvažniji posao kod uredjenja šuma. Na manjkavom razdieljenju laboriraju svi operati naših krajiških imovnih obdina, jer tu još nalazimo odjela od 500 i više jutara površine. Tekom gospodarenja uvadjaju se usljed toga novi odjeli, prosjecaju novi prosjeci i time gubi nuždna veza izmedju prvobitnih i dalnjih uredjajnih elaborata. Naputak propisuje nadalje, da se u sječina ili sastojinskim nacrtima imade smjer sječe označiti strielicom, te da duljina strielice podjedno naznačuje i duljinu sjekoreda. Prema tomu napušteno je do sada propisano unašenje periodičkih brojka u sastojinske nacrte. Naputak sadržaje nadalje točne upute, kako i pomočju kojih pomagala ima se obaviti razdieljenje gospodarstvene jedi |