DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8/1902 str. 52 <-- 52 --> PDF |
- 514 — pose u našoj monarkiji i Njemačkoj je po najglavnije tu štetno uplivao. Tvornica parketa i paropila u Zagrebu, koja proizvadja pretežno friza od hrastovog i bukovog drva, tuži se veoma na depresiju, koja je zavladala u minuloj poslovnoj godini. U sirovoj robi, koja je još pred dvie godine našla živahnu prodju u Njemačkoj i Švicarskoj kraj dobre ciene, prestao je promet posvema;, samo uz silno snižene ciene bilo je moguće nešta robe u inozemstvo prodati. U svemu je zaostao promet u gotovoj robi prama prošlim godinama za 387o- Tvornici parketa uspjelo je jedino proturati nekoliko vagona robe u Rim. Izjavu parketnice potvrdiše i ostale pilane u Zagrebu i pokrajini, koje sve imadoše znatno umanjeni poslovni pokret. Pošlo je jedino dioničarskom družtvu za promet i preradj ivanje surovina u Belovaru za rukom, dB preuzme dobavu stolarskih i tesarskih radnja za željeznicu VinkovceŽupanje, kod koje je dobave polučilo dostatnu dobit. Francezko družtvo „Societe d´importation de chenes" izradilo je na svojoj pilani kraj Zagreba prošle godine 9500 m^ gradjevnog i 16.000 pr. m. gorivog drva u sveukupnoj vriednosti od po prilici K 870.000. Izvezeno je u Ugarsku sve proizvedeno gorivo drvo, zatim 3600 m^ gradjevnog; u Francezku 4000^ gradjevnog, u Austriju 1400 m´"*, u Njemačku 250^, u Švicarsku 150 m´^, a u Engiezku 100 m^. Pilana ta je proizvela u podrobnosti: 4000^ gradj. hrastovine, 4600 m^ friza, fine pilene robe 600 m´´ i francezkih Boulsa 300 m^ Tvornica kefa i metala Mayer i "VVokenfeld u Novi m Cičam a pokazuje liep napredak. Osnovana je g. 1886 u manjem obsegu, a razvila se je do danas do zamašne veličine, te je sada po obsegu druga tvornica te vrsti u monarkiji. Uposluje popriečno do 160 radnika, te uporabom parne sile radi sa 15 mehaničkih strojeva na proizvodnji četaka Osim toga imade podpuno uredjenu tvornicu za kefarske daščice. Drvo za daščice povlači iz obližnjih bukovih šuma, a sirovine za kefe, u koliko se u domovini nabaviti ne dadu, iz Meksika, Kine, Njemačke i Austrije. Sirkovu slamu za metle dobiva vlastitim nasadom, a rižnu i toskansku slamu importira iz Italije. Tvorine nalaze živahnu prodju po cieloj monarkiji a izvažaju se u Orient, Srbiju, Bugarsku. Tursku, Aziju i Afriku. Prva hrv. tvornica drva za kefe, makina za pranje irisaćih sprava u Križevcu izradila je i prošle godine od sveukupne proizvodnje po prilici 80% drva za kefe, a 207o ostale robe. Roba te tvornice nalazi prodje u Hrvatskoj i Ugarskoj za polovicu sveukupne proizvodnje, a druga se polovica razpačava ponajviše u Austriji, zatim u Bosni te u inozemstvu. Hrv. trg. list. |