DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 8/1902 str. 48     <-- 48 -->        PDF

— 510 —


prociene. Ova obstojnost, što se stavljaju tako visoke ciene šumama od
strane prodavaoca, upliva u toliko štetno na razvoj šumske trgovine u
nas, što se mnogi šumski trgovci u novije doba ogledavaju po ino
zemstvu, kupujući tamo šume uz umjerenije ciene, te se tim povodom
umanjuje u nas i suverenost tržištna, koju do sada u šumskim poslovima
uživasmo. Dokaz tomu pruža ta činjenica, što Hrvatska i Slavonija
sudjeluje kod prošlogodišnje sveukupne proizvodnje dužica francezkih
od 56 milijuna komada samo sa 18 milijuna. Valja primietiti, da se u
računu ove sveukupne proizvodnje ne nalazi ubilježena sjeverna Amerika,
koja je proizvela za ovog radinog razdoblja 10—12 milijuna dužica.


Ova činjenica sadržaje po naše šumske poslove i tu nepogodnost,
što se povodom intenzivnije proizvodnje šumskih surovina u inozemstvu
odalečuje mnogo domaćega radničkoga svieta, a to udaljenje i izseljivanje
djeluje na radničke ciene tako ćutljivo, da je radna ciena poskočila u
ovim zadnjim godinama za skoro lOO^o-


Jedina je sreća kraj ovih zala, što je u prošlogodišnjoj kampanji
poskočila ciena francezkim dužicama za 5 do llVoi ^^ ^^ polučiše do
sada nepoznate ciene od K 460 do 570 po hiljadi, odnosno od K 515
hiljada Monte ^7/´ Ve"´ Da nije bilo ovih veoma povoljnih ciena, koje
su trgovcima odbacile neku čednu dobit, izgubili bi trgovci povodom visokih
ciena surovine i radine sile, te povodnja, koje priečiše rad i povisiše
troškove izradnje kroz gubitak vremena na tim šumskim poslovima
po svoj prilici novaca.


Povodnje bijahu tako bitne i nepovoljne, da su se morale poprimiti
mnogo vrstnije mjere sjegurnosti za očuvanje zaliha gotove robe.


Tečajem pr. godine odpremljeno je dužica: preko Rieke 41,885.564
komada, preko Trsta 2,802.983 komada; dakle u svemu 44,689.547 komada.
Od ove količine odpada na Francezku preko 43 milij., a ostatak
razdieljuje se ponajglavnije medju Nizozemskom, Turskom, Tunisom,
Grčkom i Špauijom.


Od sveukupne proizvodnje u razdobju. zime 1901/2. od 56 milijuna
komada, odpada na Hrvatsku 2*5 milijuna, na Slavoniju 16´2 milijuna,
na Bosnu 16*7 milijuna, na Rumunjsku 12 milijuna, a na Ugarsku
8´6 milijuna.


Od njemačke bačvarske gradje proizvelo se je tečajem prošle godine
dosta malo, a malo se je i prodalo. Ciene bijahu slabe; kretahu
se medju K 2*20 do K 3"— po vedru, postavljeno na željezničku ili
brodarsku postaju.


Na hrastovim trupcima moglo se je iz državnih i osebnih šuma u
svemu proizvesti od 35 do 45.000 m^ za tuzemne pile, a 20 do 25.000 m^
prodjoše u inozemstvo.