DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 8/1902 str. 48 <-- 48 --> PDF |
— 510 — prociene. Ova obstojnost, što se stavljaju tako visoke ciene šumama od strane prodavaoca, upliva u toliko štetno na razvoj šumske trgovine u nas, što se mnogi šumski trgovci u novije doba ogledavaju po ino zemstvu, kupujući tamo šume uz umjerenije ciene, te se tim povodom umanjuje u nas i suverenost tržištna, koju do sada u šumskim poslovima uživasmo. Dokaz tomu pruža ta činjenica, što Hrvatska i Slavonija sudjeluje kod prošlogodišnje sveukupne proizvodnje dužica francezkih od 56 milijuna komada samo sa 18 milijuna. Valja primietiti, da se u računu ove sveukupne proizvodnje ne nalazi ubilježena sjeverna Amerika, koja je proizvela za ovog radinog razdoblja 10—12 milijuna dužica. Ova činjenica sadržaje po naše šumske poslove i tu nepogodnost, što se povodom intenzivnije proizvodnje šumskih surovina u inozemstvu odalečuje mnogo domaćega radničkoga svieta, a to udaljenje i izseljivanje djeluje na radničke ciene tako ćutljivo, da je radna ciena poskočila u ovim zadnjim godinama za skoro lOO^o- Jedina je sreća kraj ovih zala, što je u prošlogodišnjoj kampanji poskočila ciena francezkim dužicama za 5 do llVoi ^^ ^^ polučiše do sada nepoznate ciene od K 460 do 570 po hiljadi, odnosno od K 515 hiljada Monte ^7/´ Ve"´ Da nije bilo ovih veoma povoljnih ciena, koje su trgovcima odbacile neku čednu dobit, izgubili bi trgovci povodom visokih ciena surovine i radine sile, te povodnja, koje priečiše rad i povisiše troškove izradnje kroz gubitak vremena na tim šumskim poslovima po svoj prilici novaca. Povodnje bijahu tako bitne i nepovoljne, da su se morale poprimiti mnogo vrstnije mjere sjegurnosti za očuvanje zaliha gotove robe. Tečajem pr. godine odpremljeno je dužica: preko Rieke 41,885.564 komada, preko Trsta 2,802.983 komada; dakle u svemu 44,689.547 komada. Od ove količine odpada na Francezku preko 43 milij., a ostatak razdieljuje se ponajglavnije medju Nizozemskom, Turskom, Tunisom, Grčkom i Špauijom. Od sveukupne proizvodnje u razdobju. zime 1901/2. od 56 milijuna komada, odpada na Hrvatsku 2*5 milijuna, na Slavoniju 16´2 milijuna, na Bosnu 16*7 milijuna, na Rumunjsku 12 milijuna, a na Ugarsku 8´6 milijuna. Od njemačke bačvarske gradje proizvelo se je tečajem prošle godine dosta malo, a malo se je i prodalo. Ciene bijahu slabe; kretahu se medju K 2*20 do K 3"— po vedru, postavljeno na željezničku ili brodarsku postaju. Na hrastovim trupcima moglo se je iz državnih i osebnih šuma u svemu proizvesti od 35 do 45.000 m^ za tuzemne pile, a 20 do 25.000 m^ prodjoše u inozemstvo. |