DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 8/1902 str. 21 <-- 21 --> PDF |
— 483 — 5. Gdje su sume prieporne izmedju plemida, ima to riešiti podžupan i postaviti medje, koje se pod prietnjom »actionis fiscalis« ne smiju prekoračiti. Gdje je pako više suvlastnika, neka se ove pravedno i razmjerno podiele (proportionaliter)´. Posto je kr. viede ovako imalo pribrana mnienja ovih triju županija, podastre ih u izvadku kraljici Mariji Tereziji 18. novembera 1768., te predloži sliedeće ustanove na odobrenje i to : 1. sučije imadu postaviti šumske nadzirače (inspectores), koji imadu prigledavati šume, pronađi one koji ih oštećuju vatrom, sječom i gulenjem kore i predvesti ih pred gospoštiju. Počinitelji štete dužni su ovu nadoknaditi, pošto će biti tjelesno kažnjeni, Prijavitelji dobiti 6e za svaku prijavu 2 groša ; 2. isti nadzirači imadu dati po kmetovima čistiti šume od polomljenih i trulih stabala, uslied česa de se podraladak didi; 3. kmetovi ne smiju bez dozvole gospoštije sjeći drvlje, a najmanje plodonosno. Ona pako stabla koja im dozvole sjedi, imadu ih posjedi samo po zimi kad mjesec pada; 4. neka se naloži kudegospodarima (bospitibus) da na sgodnim mjestima zasade vrbe ili drugo drvlje; 6. protiv plemida, koji bi »via facti« ušli u tudje šume imade se po županijama postupati (vi condendi statuti) ; 6. vede sgrade seljaka imadu se graditi od blata (murus luteus) ili kamena te cigle, a manje sgrade od pletera (virgultis) a ne od čvrstih greda; 7. za ogriev i plotove imadu kmetovi dobivati polomljeno drvlje ili ino koje je bezkoristno; 8. sjedi stabla dozvoljava se samo onda seljacima, kad na mjesto posjedenog zasade stanovit broj mladih stabala, a naročito ondje, gdje je šuma rietka ; 9. mostovi koji su manje od potrebe neka se odstrane, a potrebni neka se s vremenom sazidju.* ´ Acta Cons. Croat. 1768. November Nr. 34. — Protocol. 1768. str. 402. ^ Act. Cons. Croat. 1768. November Nr. 34. — Litterae; Cons. Croat. 1768. Nr. 105. |
ŠUMARSKI LIST 8/1902 str. 22 <-- 22 --> PDF |
— 484 — Dok se na tom radilo zaprieti pogibelj velikim šumama komorskim oko Gvozdanskoga, Šume oko gvozdanskoga majdana mnogo su trpile od podanika komorskih i od koza. S ovog razloga upravi kraljica Marija Terezija god. 1769. 12. jula nalog kr. hrvat, vieću, da te šume nastoji sačuvati. Kr. vieće učini što je moglo, zamolivši bana´ da glede njih čim shodnije odredi. Ove šume imale su stajati pod osobitim nadzorom, jer su bile od znatne važnosti po rudarska poduzeća u okolini Gvozdanskoga. Dok se je kr. hrvat, viede i županije osbiljno bavile pitanjem, kako da se sačuvaju hrvatske šume, izradjen je šumski red za Ugarsku, što ga je kraljica Marija Terezija sankcionirala u Beču 22. decembra 1769, Taj šumski red štampan je posebno podnaslovom: »Holz- und Wald-Ordnung fiir das Konigreich Hungarn, wie die Walder erziegelt, besser aufgebracht, vermehert, und erhalten werden konnen. Ofen 1788.^ Ovaj šumski red sastoji od 54. paragrafa. Odredbom kraljice Marije Terezije izdanom u Beču 16. februara 1770. priposlano je 40 komada ovog tiskanog šumskog reda s nalogom da ovaj proglasi po cieloj zemlji u svim županijama koji stoje pod jurisdikcijom hana, te da se ujedno uvede po vlasteli što drže šume. Nadzor, da se ovaj red vrši, ima biti povjeren jednom županijskom, za to posebice plaćenom činovniku (u svakoj pojedinoj županiji.) U taj red imadu se takodjer uputiti svi lugari i lovci.´ Nu već prije nego li je stigao taj šumski red. pobrinulo se je kr. vieće, da se po županijama sade vrbe na sgodnim mjestima.* Kr, vieće već je 5. marca šumski red razposlalo na županije. Zagrebačka županija dade to odmah na hrvatski jezik prevesti (ex lingua latina in vernaculam huius patriae lingvam) ´ Ibidem 1768. August W. 9., A. 74. ´´ Godina štampe za cielo je pogrešna, ima biti 1770. jer ova knjižica je prilog eliedećeg ^r. deljireta. ´ Acta Cons. Oroat. 1.770. Nr. 25. * Litterae Cons. Oroat. 1770. Nr. 21. |
ŠUMARSKI LIST 8/1902 str. 41 <-- 41 --> PDF |
— 503 — Grad Požega trpio je godine 1778. veliku štetu, koju mu naneslo vlastelinstvo Veličko u njegovim |^šumama. Po izvještaju grada posjeklo je veličko vlastelinstvo u šumi grada Požege 582 hrasta. Grad imao je dva šumska nadzornika, U području grada zasadjeno je te godine preko 2000 robe´. Izvještaji ostalih županija i gradova o šumama manjkaju. Uslied čestih šumskih požara mnogo je liepe šume propadalo, za to je kr. vieće 17. aprila 1779. pozvalo sve županije i grad Zagreb, da u slučaju šumskog požara odašalju na garište čim više ljudi iz susjednih "sela, koji će opremljeni motikama i sjekirama ugušiti požar ili ga na manji prostor ograničiti^ To bijaše zadnja odredba, što ju učinilo kr. hrvatsko vieče u pogledu čuvanja šuma. Dana 16, augusta 1779. dokine kraljica Marija Terezija kr. hrvatsko vieće, kojeg poslovi predjoše na kr. ugar. namjestničko vieće. E. Laszotvski. Zastupanje u pravnim poslovima kod imovnih obćina! Piše Jos, pl. Aue, kot. šumar imov. obćine križevačke. Kako su nam imovne obćine »javne uredbe« koje kroz šumsko-gospodarstvene urede, a pod vrhovnim nadzorom visoke kr. zemaljske vlade, velikim narodnim imetkom upravljaju, poznata je i činjenica, da kod tih imovnih obćina imade sva sila predmeta pravne naravi, t. j . uredovanja, spadajuća lih na pravnika, a nipošto na strukovnjaka šumara! Tamo, gdje se zajmovi pravoužitnikom izdavaju, gdje se intabulacije, gruntovni prenosi, sudbeno ovršne dražbe, sudbena uvedenja imovne obćine u posjed i t. d. provadjaju, imade i dovoljno poslova, koji bi neprekidno i jednog pravnika zahtje Ibidem 1779. E. Nr. 17. » Ibidem april 1779. Nr. 24., 25. |
ŠUMARSKI LIST 8/1902 str. 40 <-- 40 --> PDF |
— 502 — naglašuje županija, što nema šumskog nadziratelja. Vrba je zasadjeno u kotaru kalničkom i vrboveckom 5613., u podravskom 4300 i u moslavačkom 8545, ukupno dakle 18468 komadah U županiji požežkoj nije bilo g. 1777. šumskih prekršaja, a zasadjeno je tamo 32970 vrba. Šumskog nadzornika nije bilo. Na šume paze vlastelinski upravitelji i lugari, pa i županijski činovnici*. Županija sriemska imala je g. 1777. šumskog nadziratelja Šteta nije bilo, a zasadjeno je 10470 vrba (u Sidu samom 6000)´. I u varaždinskoj županiji nije bilo god. 1777. većih šumskih prekršaja, izim što su Vidovčani u šumi Belšćini posjekli nešto drva. Vrba je zasadjeno 9015 komada, i to u dolnjopoljskom kotaru 3700, gornjo-poljskom 2131 i u gornjo zagorskom 3186, do6im su se u dolnjo-zagorskom sve novo zasadjene vrbe posušile radi suše*. U županiji zagrebačkoj je g. 1777. vlastelinstvo bistričko izkrčilo nešto šume Bukovja, u svrhu nasada vinograda. Zasadjeno je po toj županiji 25367 vrba\ Grad Varaždin prijavi za god. 1777. samo neke neznatne šumske prekršaje. U području gradskom zasadjeno je 100 vrba^ Izvještaji ostalih županija i gradova za god. 1777. niesu nam pri ruci. Grod. 1778. nije bilo u županiji požežkoj šumskih prestupaka. Zasadjeno je 33000 vrbal Županija sriemska imala je svog šumskog nadziratelja. Šteta nije bilo, a nasadjeno je 6364 vrbe^. U županiji varaždinskoj nije bilo šumskih šteta, dočim je tamo zasadjeno 7811 vrba^ ´ Ibidem 1778. D. Nr. 78. 2 Ibidem Nr. 27. ´ Ibidem Nr. 19. * Ibidem Kr. 154. » Ibidem Nr. 40. « Ibidem E. Nr. 91. ´ Ibidem 1779. D. Nr. 133. » Ibidem Nr. 77. " Ibidem Nr. 213. |
ŠUMARSKI LIST 8/1902 str. 39 <-- 39 --> PDF |
— 501 — . povati drvo u Bavarskoj, uslied česa je mnogo domadeg novca onamo otišlo. Da se tomu doskoči, t. j . da se kod kude uzgoji drvo i da novac ne odlazi u tudjinu, izda kraljica Marija Terezija nalog, da se imadu osobito čuvati mlade hrastove šume i podmladak, koji bude u buduče mogao pružiti potrebno drvo za duge. Taj nalog primi i hrvatsko kr. vieće, te ga svim gradovima i županijama priobdi svojim dopisom od 24. oktobra g. 1776´. . , Vidjeli smo, da je varaždinska županija dva put u izvještajima, a po tredi put posebnim podneskom g. 1775.^ zamo lila kr. viede, da si smije imenovati šumskog nadziratelja. Kr. viede uvidjalo je doista potrebu ovoga, te je molbu županije svojom predstavkom 18. januara 1777. preporučilo kraljici*. Ved 27. januara riešila je kraljica ovu predstavku, odbivši molbu županije, te odredivši da sudci plemida tu službu u svojim kotarima vrše. U ovom istom riešenju pita kraljica kr. viede, kako li je to mogude, da županija križevačka drži plaćenog šumskog nadziratelja, premda je to izrično uzki-atila svojim odpisom od 25. septembra 1775., te oštro nalaže, da se ovaj imade s mjesta odpustiti. Kr. viede priodi odmah 6. februara 1777. županijama varaždinskoj i križevaekoj riešenje kraljičino*. Veliki župan križevački, grof Ladislav Erdodj, zadovoljio je kraljičinoj odredbi, te je tadanjeg šumskog nadziratelja, a prije malog sudca Stjepana Katto na županijskoj skupštini 20. maja 1777. dignuo, naglasivši, da je on kroz 5 godina vjerno i marljivo vršio svoju službu^ God. 1777. bilo je u križevačkoj županiji znatnih šumskih šteta. Županija prijavila je kr. viedu da su križevčani u šumi Ratkovcu, a koprivničani u šumi Draškinu počinili znatna ©pustošenja, protiv čega nema s nijedne strane uztuka. Osobito ´ Ibidem 1776. october. Nr. 9 \ Kr. nalog obnalazio se je medju istim spisima pod 1776. A. 118. Sada ga nema. ´ Ibidem 1777. D. 6. ´ Ibidem 1777. Januar Nr. 14. * Ibidem 1777. Januar. Nr. 14. — A. Nr. 15. — Februar Nr. 61, 58. ´ Ibidem 1777. D. 182. |
ŠUMARSKI LIST 8/1902 str. 38 <-- 38 --> PDF |
^ 500 odnosna izvješća. Jedino poznato nam je izvješde grada Koprivnice za g. 1775. koji javlja, da se šume čuvaju po gradskom šumskom nadziratelju i da nema kvara. Vrba nije ništa zasadjeno radi pomanjkanja sadjenica^. I god. 1776. imala je županija križevačka svog šumskog nadziratelja. Šteta nije bilo, a zasadjeno je u istoj županiji 13257 vrba^ U varaždinskoj županiji opustošiše g. 1776. Novovešdani mlade šume viničke. Nadziratelja šuma nije imala žubanija, a za to opet moli da ga smije postaviti. Vrba zasadjeno je u toj županiji 9420 komada*. Virovitička županija mogla se je g. 1776. podičiti, da nije imala šumskih prekršaje i da je u njoj zasadjeno 27855 vrba*. Sriemska županija nije takodjer za god. 1776. prijavila nit jedan šumski prekršaj, te se je mogla podičiti, da je u njoj te godine zasadjeno 25383 vrbe*. I u zagrebačkoj županiji nije bilo god 1776. šumskih prekršaja, makar su na šume pazili samo selski sudci, koji su sasvim dovoljni bili, da bdiju nad vršenjem šumskog reda. Vrba zasadjeno je u toj županiji 2400 komada«. Slična izvješća županija požežke i sriemske za god. 1776. nismo našli, a tako isto manjkala su i sva izvješća gradova osim Požege, koji javi, da šume nadziru gradski sudac i kapetan, i da je u području grada zasadjeno oko 2000 vrba´´. Tekar u novembru god. 1778. izvjesti grad Varaždin kr. viede o nekim štetama u šumama gradskim. Ujedno izvjesti da g. 1776. nije ni jedna vrba zasadjena*. U to vrieme osjećala se je po cieloj Austrijskoj državi oskudica na hrastovom drvu, tako, da su bačvari morali ku ´ Ibidem 1776. E. Nr. 18. ^ Ibidem 1777. D. Nr. 246. ´ Ibidem Nr. 87. " Ibidem Nr. 118. ´ Ibidem D. Nr. 86. " Ibidem j^r. 112. Ibidem 1777. E. Nr. 9. ´ Ibidem 1778. D. Nr. 91. |
ŠUMARSKI LIST 8/1902 str. 37 <-- 37 --> PDF |
— 499 — (25. septembra) svoje odobrenje´. Ne bijaše bo opravdano, da se 6ast šumskog nadziratelja sa čašdu sudca plemića spoji. Za to je ipak županija imenovala šum. nadziratelja, koji je g. 1775. točno vršio dužnosti. Godine 1775. opustošili su podanici iz Canjeva svoje šume, ali su za to bili kažnjeni. U županiji križevačkoj zasadjeno je g. 1775. 11.503 vrbe i to u kotaru moslavačkom 8456, ludbrežkom 792 i u koprivničkom 2105 komada*. U županiji pažežkoj nije bilo g. 1775. šumskih prekršaja a zasadjeno je 33640 vrba^ Varaždinska županija izvjestila je za god. 1775. kr. vieće, da su tamo bila dva šumska prekršaja. U Novoj Vesi su mladi hrastici zlobno posječeni, a u obdinskoj šumi Oštrcu oguljena je kora na nekom drvedu po kožarima, koji ju uporabiše kod svog obrta. Županija varaždinska nije ni ove godine imala šumskog nadziratelja, ved dužnosti ovoga obavljahu selski sudei. Pošto ovi niesu mogli radi svojih domadih posala vršiti točan nadzor, zamoli županija u svom izvještaju u novembru 1775., da joj se dozvoli uzeti šumskog nadziratelja s pladom od 200 for. Vrba je zasadjeno g. 1775. 10.651 komad** U virovitičkoj županiji točno je obdržavan g. 1775. šum. red. Županija imala je svog šumskog nadziratelja. I vrba je zasadjeno^ V Županija sriemska osobito je g. 1775. mnogo zasadila vrba, i to 65227 komada (U Irigu i Staroj Pazovi po 7000 komada). Županija imala je svog šumskog nadziratelja a prekršaja šumskog ne bijaše ni jednoga^ Kako se je g. 1775, sa šumama gospodarilo u županiji zagrebačkoj, te u području gradova Zagreba, Križevca, Požege i Varaždina nije nam za sada poznato, jer nam niesu pri ruci ´ Ibidem 1775. D. Nr. 319. September Nr. 15. — A. Nr. 212. ^ Ibidem 1776. D. Nr. 160. " Ibidem Nr. 110. * Ibidem 1776. D. Kr. 278. ^ Ibidem Nr. 206. ´ Ibidem Nr. 12. |
ŠUMARSKI LIST 8/1902 str. 36 <-- 36 --> PDF |
— 498 — Za godinu 1774. podnesoše gradovi takodjer svoje izvještaje. Koprivnica izvjesti, da nije bilo prekršaja i da je zasadjeno 600 vrba´. Križevac ne javi ni jedan prekršaj, dožim je tamo zasadjeno 500 vrba^ Požega izvjesti, da je zasadjeno 2000 vrba. Šume se dobro čuvaju. Imade pladenog nadziratelja^. Varaždin prijavi dva prestupka šumskoga reda, počinjena po zakupniku Mihalju Antaveru u gradskim šumama. Zasadjeno je 700 vrba. Vrlo je zanimljiva šumska osnova, što ju je godine 1774. 3. decembra sastavio za šume varaždinske, šumski nadziratelj Andrija Vojskec sa senatorima Pavlom Perasom i Ivanom Stipšidem. Osnova ova redom nabraja gradske šume, odredjuje točno njihov sastav i prostor, koji se smije sjedi u svrhu goriva. Taj omedjeni prostor (dio) ne smije se prođi. Kad se u jednoj šumi sječa dovrši, prelazi se u drugu. Taj red ide kroz 30 godina, kad se opet povrada na prvi dio, koji je ved dotle za sječu prikladan. Šume gradske sastoje od crnog jasena, Ijeske cera, jalše, javora, bukve, crne i biele topole. Osnova je ova vrlo zgodna, te se može redi upravo dobro zasnovana*. Grad Zagreb ne prijavi prekršaja, a u šumi medju Savom očisdeno je 900 vrba u svrhu dobivanja kolja\ Kako je poznato iz gornjih izvještaja, županija križevačka nije imala posebnog šumskog nadziratelja. Pošto su se gospoštije velikom županu grofu Stjepanu Niczky-u tužile na županijske kontribuente, da im čine štetu u šumama, imenova on Nikolu Raffay-a šumskim nadzirateljem s pladom od 200 for. i sudcem plemida. To imenovanje javi Niczkj kr. viedu 29. augusta 1775., koje to opet na odobrenje podastre kraljici. Nu to je gore u Beču vrlo lose prošlo, jer je kraljica uzkratila ´ Ibidem 1775. B. Nr. 23. = Ibidem Nr. 47. ´ Ibidem Nr. 42., 58. . , . * Ibidem Nr. 45. ´ Ibidem Nr. 46. |
ŠUMARSKI LIST 8/1902 str. 35 <-- 35 --> PDF |
— 4&7 — like sliedede. Šume manastir a Kuvedžina, Rakovea, Remete, Krušedola, Grgetka, Jaske, Vrdnika, Bešenova, Šišatorca i Opora sastoje od hrasta, lipe, bukve i briesta. U njima imadu podanici manastira slobodnu drvariju, ali smiju sjedi samo mehko drvo (lipu) i polomljeno ili po zemlji ležede drvo. Nema mjesta, gdje bi se zasadile mlade šume. Samostan Beočin palenjem vapna ošteduje šume, treba ga stoga sudbeno pozvati ua red. Komorska vlastelinstva: Brkasovo, Banoštar i Cere vid imadu šuma, koje se mogu po vlažnijim priedjelima vrbama zasaditi, ča Ima, Kukujevci, Gibarac i Sid malo imadu šuma te drvo dobivaju za novac iz Krajine. Gospoštija ošteduje šumu Gibaračku žeženjem cigle, što treba ukinuti. Nestinc i su svoje šume vrlo opustošili. Pošto tjeraju panjevi, valja zaprječiti daljnje krčenje. Gospoštija Ilok. U šumama imadu neka sela drvariju. Gospoštija Vukovar. U nekim šumama imadu podanici drvariju, Imade i mladih šuma. Neke valja snažiti. Gospoštija Ruma nema šuma. Mnogo je vrba nasadjeno, ali ih mnogo uništilo blago. Gospoštija Nuštar. Ima mnogo šuma. Treba ih snažiti. Gospoštija Kamenica, ima dovoljno šuma. Vrba zasadjeno je u sriemskoj županiji 18000 komada´. U županiji varaždinskoj nije bilo šumskih prekršaja. Vrba zasadjeno je u kotaru dolnjo-poljskom 2600, gornjo-poljskom 1122, u dolnjo-zagorskom 358 i gornjo-zagorskom 2817 komada (ukupno 6897)*. U zagrebačkoj županije dogodiše se g. 1774. 2 šumska prekršaja. Jedan počiniše službenici grada Bisaga u šumi obitelji PisaČić, a drugi počiniše u Draganidkom lugu ljudi grofa Draškovida; zasadjeno je 15013 vrba". Virovitička županija javila je, da je g. 1774 tamo zasadjeno 1412 vrba*. ´ Ibidem Nr. 182. " Ibidem Nr. 61. 3 Ibidem Nr. 79. * Ibidem 1776. D. Nr. 12. 35 |
ŠUMARSKI LIST 8/1902 str. 34 <-- 34 --> PDF |
— 496 — ima samo šiblje. 6. Suma Štosovina i Šibje. do 12 rali, u kojima imadu gradjani drvariju. Sadržina kao u prijašnje. 7. Šume Zebeev omejek, Peski i Stari lug do 45 rali, dane su gradjanima pred 5—6 godina za drvariju, ima samo meko i slabo drvlje, nije više za drvarenje, jer su u njima sječene vrbe za nasad, drvlje za letve i krovove podanika u koliko je bilo jačih stabala. 8. Sume Otok, Sibje i Meljak u Medjumurju kod sela Zabnika oko 130 rali sastoje od mekog drveda. Nekoć su u njima imali podanici Zabnički slobodnu drvariju za ogriev i popravke kude, a kasnije im su se drva po uredovno davala. Iz njih se sada moglo do 1000 vozova drva za ogriev izvaditi. Prekršaj desio se je g. 1773. samo jedan i tog pociniše Zabničani. Magistrat varaždinski ih osudi: moradoše 30 vozova posječenog drvlja dovesti u kudu gradsku. U području grada zasadjeno je 1400 vrba´. Grad Zagreb imao je g. 1773. samo zaprisežene lugare. Kmetovi gradski zasadiše preko Save oko 200 vrba, a u šumi medju savskoj osnaženo je do 1200 vrba na kojima de se kolje sjedi.^ Godine 1774. imala je takodjer znatne uspjehe u gojenju šuma. Županija križevačka nije imala šumskog nadziratelja, a nit se je ovdje desio koji slučaj prekršaja šum. reda ; zasadjeno je u kotaru podravskom 2186. a u kotaru podgorskom (submontanus) 6015 komada vrba (ukupno 8203)\ Požežka županija mogla je takodjer izviestiti, da nije bilo prekršaja i da su se šume liepo podigle. Vrba zasadjeno je u požežkoj županiji 29.000 komada*. Sriemska županija podastrla je kr. vijedu izvještaj sriemskog nadziratelja šuma Ivana Ebnera, sastavljen 5. decembra 1774. Njegov izvještaj prilično je obsežan, a sadržaje od pri ´ Ibidem 1774. E. Nr. 17. U šumama gradskim mnogo au štete činili kmetovi gospoštije Varaždinske. Ibidem Nr. 50. = Ibidem 118. ´ Ibidem 1775. D. Nr. 181. ´ ´ ´ Ibidem Nr. 172. |
ŠUMARSKI LIST 8/1902 str. 33 <-- 33 --> PDF |
— 495 — I gradovi podastrieše svoja izvješća. U područja grada Koprivnice nije bilo god. 1773. šumskih prel^ršaja. Vrba nije ništa zasadjeno, jer su minule godine posječene grane za sadjenje, a uslied toga nije bilo mladica za sadjenje.´ V Križevac je imao tri šumska nadziratelja. Šteta i prekršaja šumskih nije bilo. Vrba zasadjeno je godine 1773. 90 komada.* Grad Požega izviesti, da je g. 1773. mnogo štete trpio u svojim šumama od susjednih gospoštija. Imao je šumskog nadziratelja, a uz ovog vrlo se brinuo za šume gradski kapetan kojemu je podčinjen nadziratelj i panduri. Vrba zasadjeno je 1123 komada.´ Grad Varaždin podastro je izvještaje svojih šumskih nadziratelja Andrije Vojskeca izvještajem od 20. decembra 1773. koje za godinu ovu javi: 1. Suma Brezje, hrastova, isječena je od jezuitskih kmetova u Kučanu, tako da u njoj ima tek nešto velikih hrastova i grmlja. Ima oko 25 rali. 2. Suma Cret kod potoka Plitvice ima oko 30 rali, hrastova u dobrom stanju. 3. Ostale šume Hustica, Kresovica gora, Škarje, Plešivi brieg, Kosmata mlaka. Dugi Vrh, Sebovski vrh, Staklena gora i Kolnjak sastoje od bukve i crnog jasena, imadu sve skupa do 100 rali. Piilično su izsječene. Nadziratelj dravskih šuma grada Varaždina Petar Mihanovid istog dana izviesti : 1. Suma Hraščica kod sela Sračinca, do 30 rali, sadržaje hrastiće kao čovječja noga debele. Čuva se osobito. 2. Šuma Vinokovčak oko 50 rali, dana je bila podanicima grada za drvariju, stoga nema drva u njoj. Meko drvlje neka služi za malu drvariju. 3. Suma Novi Gaj, do 8 rali, sastoji od johe i biele topole debelih poput ruke. 4. Suma Brodovčica preko Drave u Medjumurju, do 40 rali, sastoji od mekanog drvlja. Pred dvie godine dozvoljena je u njoj podanicima drvarija; šikara a gdje gdje panjevi mekanih stabala. 5. Suma Filemenjak 7 rali, takodjer pred 3 godine od gradjana posječena, ´ Ibidem 1774. E, Nr. 9. ´ Ibidem Nr. 5. ´ Ibidem Nr. 22. |
ŠUMARSKI LIST 8/1902 str. 32 <-- 32 --> PDF |
— 494 — I god, 1773. bijače uspješan rad oko uzgoja i čuvanja šuma. Akoprem nije županija križevačka imala svog šumskog nadziratelja, jer nije bilo odakle smodi plaću, nije se ipak ni jedan slučaj prekršaja šumskog reda desio. Vrba zasadjeno je u istoj županiji 6824 komada.´ I u požeškoj županiji nije bilo sličnih prekršaja. Vrba zasadjeno je u svrhu živih plotova oko polja i livada u gornjem kotaru 4560, a u dolnjem 42461. ukupno 47021 komadah Županija sriemska mogla je takodjer za g. 1773. izvjestiti, da nije bilo nikakovih slučajeva prestupaka šumskog reda. Imala je svog nadziratelja šuma, a zasadjeno je diljem županije 7723 vrbe i to u kotaru gospoštije Rume 1897, kotaru iriškom 3121, a u kotaru srednjem (iločkom) 2707 komada\ Varaždinska županija nije imala posebne nadziratelje šuma, već su na ove pazili selski sudci i lugari. Prekršaja nije bilo nikakova g. 1773. Vrba zasadjeno je u dolnjem poljskom kotaru 3.000, u gornjem poljskom 3213, u dolnjo-zagorskom 7627, u gornjo-zagorskom 5326 komada, ukupno dakle 19165 komada,* U županiji virovitičkoj nije bilo g. 1773. drugog šumskog prekršaja do onoga u šumama valpovačkim. Županija imala je svog šumskog nadziratelja. Vrba zasadjeno je 24T14 i to u kotaru osiečkom 20256, djakovačkom 4140 i u virovitičkom 10.318 komada\ Kotar osječki imao najviše zasadjenih vrba, a to je za cielo plod odredbe županijske skupštine držane u aprilu 1773. U županiji zagrebačkoj počinio je g. 1773. upravitelj gospoštije brokunovačke prestupak šumskoga reda, kad je s gospoštijskim ljudima posjekao 374 hrasta puna žirom u šumama plemića moravčanskih. Vrba sasadjeno je 21186 vrba". ´ Ibidem 1774. D. Nr. 12?. " Ibidem 82. ´ Ibidem 53. * Ibidem 16. ´ Ibidem 128. « Ibidem 126. |
ŠUMARSKI LIST 8/1902 str. 31 <-- 31 --> PDF |
— 493 — najviše hrastove. Ima i mladu šumu, koju goji vlastelinstvo. Oospoštija Dalj ima malu hrastovu šumu a radi toga ne imaju sela onamo spadajuća drva za ogriev i gradju. Usuprot pažnji, da se vrši šumski red, dogadjalo se je u županiji virovitičkoj mnogo šteta. Kugler navodi naročito ove : 1. Potajno sječenje stabala po kmetovima. Tomu je doskočeno oštrim kaznama; 2. Plotovi se grade od hrastovine i onda svake godine se spale i novi grade. Kadi toga je naloženo da se mjesto plotova zasade vrbe (živi plot), a gdje ima dosta šuma, neka se rabe za plotove loše drvo, koje je zakržljalo. 3. Sječenje mladih drva (na tisuće) za hranu koza i marve. To je strogo zabranjeno kmetovima; gdje je pako držanje koza po gospoštiji dozvoljeno, smiju samo ono sjeći što ne može izrasti do stabla. 4. Nagaranje debla, uslied cesa mnogo najboljih stabala izgine. To su činila osobito djeca i pastiri, s toga je naloženo knezovima, da na ove oštro paze. 5. Gulenje kore. 6. Seljaci mjesto da rabe podrto i ležeće drvo, sieku mlado i zeleno. S toga je strogo naloženo kmetovima, da samo ovakovo drvo rabe za ogriev. Što se tiče uzgoja mladih šuma misli Kugler, da to ne treba izim na gospoštiji Daljskoj, nu tamo nije moguće nove šume nasaditi, jer nema gdje. Zemlju drže kmetovi i gospoštija za oranice. Ovaj izvještaj (od 25. sept. 1772.) primljen je na županijskoj skupštini u septembru 1772. Isti Pavao Kugler doskora je ustanovio velike štete što ih seljaci iz Koske načiniše u šumama valpovačke gospoštije, nu pošto je to bilo prvi put, to su počinitelji kažnjeni samo zatvorom od jednoga dana. Nalogu gornje županijske skupštine u pogledu nasada šuma triju komorskih varoši Osieka i drugih mjesta gdje nema šuma, zadovolji priedlogom od 17. aprila 1773. da se uputi onamo šumski nadziratelj, koji bi sa zemaljskim gospodarom (vlastelom) imao pronaći zemlje, gdje će se nasaditi vrbe. Taj priedlog prihvati župan, skupština u aprilu 1773,, te ga s gornjim izvještajima podnese kr. vieću u juniju god. 1773.´ ´ Acta Cons. Oroat. 1773. D. Nr. 263.´ |
ŠUMARSKI LIST 8/1902 str. 30 <-- 30 --> PDF |
— 492 — Ovi priedlozi primljeni su u skup. županije srijemske 17. i sliededih dana mjeseca novembra 1772. (. . . pro fundatis et salutaribus agnitae, consequenter in suo vigore relictae sunt)´. Izvještaj 0 šumama županije sriemske podastro je veliki župan barun Franjo Balassa, tekar 8. siečnja 1773. Taj izvještaj, što no ga je sastavio Matija Salić, nadziratelj šuma sriemske županije vrlo je površan i kratak. Sadržaje ovo: Gospoštije Nuštar, Ilok, Kamenica i Vukovar imadu mlade šume (primo sucrescentes silvas). Manastiri, svi osim Krušedola imadu šume u kojima raste hrast, bukva i lipa^. Ovomu izvještaju priložen je još popis servituta što ih kmetovi imadu u gospoštijskim i samostanskim šumama. Napokon mjeseca juna 1773. stiže izvještaj županije virovitičke 0 stanju šuma, kojemu je priložen popis šumskih prekršaja, priedlog glede načina sačuvanja šuma i mnienje glede uvedenja poznatog šumskog reda. Ovo sastavio je nadziratelj šuma virovitičke županije Pavao Kugler u Osieku 25. septembra 1772. Sume u županiji virovitičkoj bile su sliedeće: Gospo štij a Valpov o ima prostrane šume u jednom kompleksu, koje medjaše sa gospoštijom virovitičkom. Bližnje su sve hrastove One uz Dravu i po otocima imale bi se rabiti za ogriev i gradju kuca. Suma Lipovac, hrastova najbujnija je i osobito biva čuvana po vlastelinstvu. G os pošti ja Cepin ima dosta šuma najviše hrastovih. Gospoštija Virovitica ima obilne šume, najviše hrastove. Gospoštija Vučin ima obilne šume hrastove i bukove s primjesom lipe i drugih drva. Gospo štija Orahovica ima velike šume najviše hrastove i bukove, a ima i A^elike kestenike. Gospoštija Našice ima prostrane hrastove šume s primjesom kestena i divljih jabuka. Gospoštija Djakovo ima ogromne i najbujnije šume, gotovo sve hrastove. Gospoštija Erdut ima velike šume ´ Ibidem 1773. D. Nr. 29 =" Ibidem Nr. 26. |
ŠUMARSKI LIST 8/1902 str. 29 <-- 29 --> PDF |
— 491 — Županija križevačka nije imala šumskog nadziratelja, jer ga nije bilo odakle za platiti, nu za to su gospoštije bdile nad šumama, te se nije ni jedan prekršaj slučio. U ovoj županiji zasadjeno je 4013 vrba´. U području grada Zagreba zasadjeno je g. 1772. 50, u području grada Varaždina zasadjeno je 1228 vrba; U županiji virovitičkoj 111.161 vrba i to u kotaru osječkom 40773, virovitičkom 18169, nasičkom 3072, djakovačkom 9000, i valpovačkom 40147. U županiji požeškoj 0443, a u području grada Požege zasadjeno je 2000 vrba. Grad Varaždin imao je jednog nadziratelja šuma i 4 lugara. God. 1772. zasadjeno je u Hrvatskoj i Slavoniji (bez Vojne Krajine) 156.449 vrba, o čemu je kr. viede izvjestilo kraljicu 9. oktobra 1773.´^ U županiji sriemskoj sastavljena je posebna komisija, koja je imala izraditi priedlog glede sačuvanja šuma. Članovi te komisije bijahu barun Karlo Pejačević predsjednik Mirko Jancso, Matija Galid i Ivan Cepo. Ovi su 19. augusta u Vukovaru sastavili svoj priedlog te ga podnesli županijskoj skupštini. Priedlog taj bijaše sliededi: 1. Na mjestima koja se mogu uporabiti bez umanjenja selišta, neka se zasadi bor ili vrba, prema tlu, koje bi drveće brže poraslo od hrasta ili cera. Kad porastu neka služe potrebama gradje, a lošije za vatru. 2. Kmetovi se dadu na to, da suhovinu po šumama, poljima i oranicama sabiru, panjeve krČe i grane viseće nad tekućicama posiecaju. Odstraniv panjeve porasti će podmladak, oko kojega neka gušdaru i grane odstrane. Time će se koristiti šumi, polju i oranici. 3 Šume, koje slobodno uživaju obćine za ogriev, neka se razdijele na dielove, tako, da se samo u jednom dielu pro rata temporis sieče, a u drugom da raste podmladak (kad se jedan dio posieče preći će se u drugi i t. d., a dotle će se izsječeni dio podići za sječu prikladan). Ibidem 1773. D. Nr. 76. ^ Ibidem 1773. October Nr. 28. E Nr. 59. |
ŠUMARSKI LIST 8/1902 str. 28 <-- 28 --> PDF |
— 490 — cessus inferioris campestris). Seljaci da mogu živjeti, prodaju u grad Varaždin drva, a da to ne čine trpili bi gradjani silnu oskudicu na drvima. Još žalostniju viest dojavio je županiji sudac Jakob Vrabec iz svog gornjeg poljskog kotara. Viničani naime izsnažili su svoje okolišne šume, u kojima je porasla krasna mlada hrastovina, uu na jednom navale 26 oktobra sa svojim sudcem Stjepanom Kovačidem u te mlade šume, te ih sasvim izsjekoše*. Nalog, da se sade vrbe, urodi vrlo dobrim plodom, a naročito u Zagorju. God. 1772. zasadjeno je u kotaru gornjozagorskom 1076, u dolnjo-.zagorskom 1113. Samo u gorovitim prijedjelima tog kotara slabije je uspjelo sadjenje vrba. U gornjem poljskom kotaru, a naročito oko Vinice zasadjeno je 3537, a u kotaru dolnjo-poljskom 2149. vrba. Glede ovih rezultata izviestiše varaždinsku županiju sudci Jurinid, Svagel, Vrabec i Matačić^. U županiji srijemskoj zasadjene su 6443 komada vrbe (u Staroj Kumi 1102.)´. Županija zagrebačka prijavila je 1779. samo jedan prekršaj šumskog reda, najme kvar što ga jastrebarčani nanesoše u šumi Cvetkovičima. U istoj županiji zasadjeno je 12787 vrba i to: u kotaru prekosavskom 2661, u zagrebačkom 3286, u zelinskom 6170, u kotaru s ovkraj kupe samo 570 (ob siccam partium illarum soli constitutionem), u prekokupskom brdovitom zasadjeno je samo 100 vrba*. U području grada Križevaca nije se god. 1772. dogodio ni jedan prekršaj šumskoga reda. Grad imadjaše 3 šumska nadziratelja, a zasadjeno je 79 vrba\ U području grada Koprivnice takodjer nije bilo povrede šumskog reda, a zasadjene su 743 vrbe^ Ibidem 1772. D. Nr. 539. Ibidem. Ibidem 1773. D. Nr. 18. Ibidem Nr. 28, Ibidem Nr. 6. Ibidem 1773. E. Nr. 1. |
ŠUMARSKI LIST 8/1902 str. 27 <-- 27 --> PDF |
— 489 — Sniežaik, brdo Lozek Gospoštija Grobnik: Brdo , P 1 a t a k, brdo Trstenik. Gospoštija komorska Bakar: šume Ravna Gora, brdo Sungjeri, brdo Slavica, brdo Maševo, brdo Peć. Sve ove šume sadržavaju u glavnom bor, smreku (valjda jelu Ur.) i bukvu s primjesom javora, jasena i tek nešto ariša (valjda smreku Ur.) na zaravancima brda´. Kako se vidi županija zagrebačka najprije je zadovoljila, podnesavši ove izvještaje o stanju suma. Ostale županije još niesu to učinile, s toga je kr. viede 9. juna 1772. upravilo na ostale sve velike župane poziv, da podnesu ovakove izvještaje^ Na taj poziv prvi se oglasi barun Franjo Balassa veliki župan županije sriemske. On piše 30. juna 1772. iz Požuna kr. vijeću pismo u kojem se izpričava za što nije svojoj dužnosti zadovoljio. On veli, da nije mogao pronaći osobu, koja bi razvidila šume, jer da takove nema u Slavoniji. Nu obećaje, da će to čim skorije učiniti^ U županiji požežkoj, makar da i ova nije podastrla izvještaj 0 stanju i sastavu šuma, najbolje se je vršio šumski red. Mjeseca oktobra 1772. podastrla je županija kr. vijeću izvještaj Josipa Farkasa sudca plemića županije požežke, u kojem izvještuje, da je u kotaru pakračkom točno vršen šumski red ; izvještaj Petra Tucića zamjenika sudčeva, koji slično izvještuje, naglasujući, da osobito nad vršenjem šumskog reda bdiju gospoštije sa svojim lugarima i pandurima.* Županija varaždinska nije mogla tako dobro izviestiti svojim podneskom, učinjenim u novembru 1772. Sudac Juraj Švagel doista je 3. novembra izviestio, da u njegovom kotaru dolnjo-zagorskom nema ni jedne povrede šumskoga reda. Slično izviestio sudac Ivan Jurinić o svom gornjo-zagorskom kotaru, nu njegov drug sudac Adam Ladislav Labaš izvijestio je istoga dana, da se šumski red ne obdržava ni od gospoštija nit od seljaka. On to naročito veli za svoj kotar dolnjo-poljski (pro ´ Ibidem 1772, D. Nr. 263. " Ibidem 1772. junius Nr. 92. ´ Ibidem 1772. D. Nr. 324. * Ibidem 1772. D. 675. |
ŠUMARSKI LIST 8/1902 str. 26 <-- 26 --> PDF |
— 488 — šuma Draganicki lug, hrast, bukva, a u jednom đielu joha. Suma CVetkovićki lug, hrast, bukva i joha. Šume Domagovićki lug, hrast, bukva i joha. Suma trga Petrovine, hrast. Duma Rakitovica, gospoštiji Jastrebarske, hrast. Suma obćine krašičke, hrast. Gornje Kupčine, hrast. Šuma gospostije Okićke, najviše hrast, onda bukva i joha. Šuma Spust, bukva i jasen. Suma Starca, hrast i bukva. Suma Kerestinečka: Brestje, hrast. Suma iznad Samobora, kesten s hrastom, bukvom i jasenom. Suma u Rečici, hrast i joha. Sišljavi^, hrast i joha. Steničnjak, hrast i bukva. Ima osim ovih još manjih šuma i šikara u kojima raste ljeska, jasen topola i drugo neznatno drvede. Juraj Ivančić, sudac plemida županije zagrebačke, opisao je šume svog prekokupskog kotara: Gospoštija Severin: Suma na brdu Orlovici ili Topolovici, najviše smreke onda bukva. Gospoštija Bosiljevo: šuma Cetin, glavna sastojina bukva s nešto smreke, jasena i lipe. Suma Tisovac, sama bukva; šuma Glosec, bukva: šuma Ravno, bukva; šuma Vursjak, glavno hrast, a u nekom dielu bukva; Gospoštij a Novigrad : šuma Kotal, hrast; šuma Bukovje, " bukva; šuma spadajuća pod imanje Vulakovićevo na Dobri, djelomice hrast, a djelomice bukva. Gospoštija Ribnik: šuma Lipnik (najveda u cijelom kotaru), jedan dio bukva, drugi kesten. Gospoštija Ozalj: šuma Bukovje, koji jedan dio spada pod imanje Brlog, bukva; na imanju Slapnu nad kurijom šuma kestenova i hrastova; Šuma ozaljski lug, hrast. Na imanju Pišdetkama. svojina grofa Petazza, šuma Bukovje, bukva. Na imanju Grdun šuma Grdunsko Bukovje, bukva; Suma Zadobarje, spadajući raznim gospodarima, djelomice bukva, djelomice opet hrast ili joha. Napokon izviestio je isti Juraj Ivancid o šumama distrikta primorskoga (maritimus). Gospoštij a Brod : Brdo Rudač, brdo Javorova kosa, brdo Javornik, brdo Crni lug, brdo Kupički Vrh, Gospoštija Čabar; Brdo Kupički Vrh nad izvorom Kupe, brdo Gerovsko, Kraljevi vrhi zvano, brdo |
ŠUMARSKI LIST 8/1902 str. 25 <-- 25 --> PDF |
— 487 — Dubrava i Lupoglav, prva svojina vlastelinstva Ladomer i Paukovec, druge dvie zagreb. biskupije, hrastovina. Ježevčak, Trebovšdak gospoštije Božjakovine, hrast, briest, vrba. Brezovica gospoštije Novigrad na Savi, izključivo hrastovina. Blaguška, Kašinska, Planinska, Lazanska i Stubička gora, dielomice grab i joha, najviše bukva i nešto hrastovine. Matija Juraić sudac plemića županije zagrebačke opisao je šume svog distrikta prekosavskoga. Gospoštija Topolo vec iliti Totuševina; šuma Luknarski bok, hrast, briest i jasen ; šumski razlivi, joha i hrast; šuma Luka, jasen, hrast, brieat i bukva, i šuma Topoljak, hrast i topola. Od ovih šuma u većem dielu su izkrcene Sunecki razlivi i Topoljak. Gospoštija Hrastovica : šuma Vučinjak, kesten; šuma Brestovski gaj, hrast i kesten; šuma Dužički lug, hrast, i napokon šuma Hrusinovac, hrast. Gospoštija Gore: šuma Belek, hrast i ljeska, šuma Glinski lug, hrast, šuma Bišević, hrast; šuma Katušina Glavica, bukva i hrast. Gospo štija Sisak:šume Oderski lug, hrast; šuma Preseka hrast, bukva i grab; šuma Dubovec, hrast, jasen i breza. Gospo štij a Želin : šuma Cički lug, hrast; šume Kali, hrast; šuma Pešćenička, hrast; šuma Dubiševo i Dubrava, hrast; šuma Cerske živice, bukva s nešto hrastovine; šuma Siljakovacka dubrava, bukva s hrastovinom. Turopolje : Posjed Pleso, šuma Široka loza, hrast; šuma Gaić, hrast; šuma Hrastina, hrast; šuma Osebujni Gaić hrast; šuma Peklić, hrast, grab i briest. Posjed Kurilovec, šuma Dubrava, hrast. Posjed Buševec, šuma Buševečki lug, hrast. Posjed Mraclin, šuma Mraclinski lug, hrast. Posjed Kuče, šuma Kuče, hrast. Posjed Kobili , šuma Kobilički lug, hrast; napokon obćine plemićke turopoljske šuma Bunski lug, hrast. Posjed Crnkovec, šuma Lazinice, hrast; šuma Velika loza, hrast. Posjed Babca, šuma Babćanska loza i Gerdinjak te Topolovec, hrast. U distriktu topuskom šuma Glinski lug, medju Cemernicom i Glinom, hrast. Mihalj Plantić, sudac plemića županije zagrebačke izviesti sliedeće o svom kotaru ovkraj Kupe (Ciscolapianus processus^ |
ŠUMARSKI LIST 8/1902 str. 24 <-- 24 --> PDF |
_ 486 — U smislu ovoga naloga podastrla je 31. maja 1772. županija zagrebačka izvješća glede šuma. Sudac plemića županije zagrebačke, Pavao Thausi, izviestio je 0 šumama svog kotara zagrebačkoga sliedeće: Na gospoštiji Vugri biskupije zagrebačke nalazi se hrastova šuma Dubrava, a na gospoštiji Cučerju (takodjer biskupije zagreb.) ima šuma Lipa, koja sastoji pretežno od bukava s primjesom jasena. Šuma kaptola zagreb. Vidovečka gora sastoji od bukava, kestena i hrašda. Suma grada Zagreba, brieg Gračani, sastoji od bukava i kestena. Sume ašešora Bornenisse, brieg Mikulić, sastoji od bukava, a podmladak je kesten. Brdo Šestine, svojina grofice Sermage, sastoji od bukava i kestena. Šuma Gregurića Breg, gospoštije samoborske grofova Erdodj sastoji od bukava, hrastovine i jele. Suma Stupnik i Rakovpotok, gospoštije Kerestinec sastoji od same hrastovine. Šuma Bratinski lug, gospoštije brezovičke grofova Drašković jest hrastova. U distriktu brdovečkum šuma Veliki Vrh, raznih gospodara, jest hrastova, U Pušci šuma Pušća zvana sastoji od bukava i hrastovine, U Jakovlju, direktora Škrlca šuma Beder sastoji od topole (populus alba) hrasta i jalše. U Bistri, grofa Oršića šuma Bistra, sastoji od hrasta, bukve, grabra i bora. U Stubici sume Salarsko, raznih gospodara sastoji od biele topole jalše i grabra. U Oroslavju grofice Sermage i grofa Vojkfija šuma Krči sastoji od hrasta i briesta. U Jandraševcu grofice Sermage, sastoji šuma od hrasta, bukve i biele topole. Šuma Podgorje u Podgorju, svojina raznih gospodara sastoji od hrasta i bukve. Stjepan Zenko-Benković, sudac plemića županije zagrebačke opisuje šume svog kotara Sv. Ivana: Šuma Hrašćine, hrast i grab. Pešenski lug s briegom Turkovčina i Belasno, bukovina; Zelenska, Moravečka, Bistrička gora, većim dielom bukva. Hum bistrički i gor. stubički, većim dielom bukva, ostalo kesteni hrast. Šuma Malčevčak, plemića sv. Ivanskih i Obreških i Zelenskih, hrastovina. Šuma Bradačevina, Šašinovečki lug, |
ŠUMARSKI LIST 8/1902 str. 23 <-- 23 --> PDF |
— 485 — i porazdieli. Ona odmah imenuje sudca plemića Josipa Turčića s plaćom od 100 for. godišnjih, koji će proći županiju i na sgodnim mjestima zasnovati šumske vrtove, u kojima se budu uzgajale potrebne mlade stabljike za podmladak šuma.´ Mjeseca januara i februara 1771. stigoše na kr. vieće dva kraljevska reskripta, kojima je priposlan nacrt dviju strojeva 8 opisom uporabe njihove. Ovi strojevi bili su za krčenje panjeva i korenja. Kraljica naloži vieću, da ove strojeve uvede u porabu u Hrvatskoj i Slavoniji.^ Kr. vieće poslalo je odmah 26 februara nacrte ovih strojeva županijama, varaždinskoj, požeškoj, sriemskoj, zagrebačkoj i virovitičkoj.* čini se, da se kod nas niesu mnogo trudili oko sačuvanja šuma, po što je o tom bila obavieštena kraljica, koja odmah 9. maja g. 1772. iz Beča naloži kr. vieću, da se savjestno pobrine, da se vrše odredbe u pogledu šuma. Kr. vieće izda odmah 26. maja strogi nalog svim županijama i gradovima, da se točno drže odredaba, koje su im priobćene dopisom vieća od 5. marta 1770.* Usuprot svim nalozima vrlo se je slabo gospodarilo u šumama zagrebačke županije. [ to bude dojavljeno kraljici, koja opet 27. maja 1772. pozove kr. vieće, da se pobrine za šume i da učini kraj nesavjestnoj sječi u šumama po zagrebačkoj županiji; kr. vieće pozva 6. juna zagrebačku županiju na vršenje šumskih propisa.^ Još prošle godine 1771. razaslalo je vieće mjeseca juna svim velikim županima obsežnu instrukciju za uredovanje njihovo. U toj instrukciji izdanoj po kraljici Mariji Tereziji u Beču 21. novembra 1768. u točki XII. odredjeno je sliedeće: Veliki župani imadu se osobito brinuti za šume te imadu kr. hrvat, vieću podastrieti izvješća glede stanja sastojine šuma". ´ Ibidem. D. 107. = Ibidem 1770. A. 16. 28. ´ Ibidem februar 1771. W. 21—26 * Acta Cons. Oroat. Junius 1772. Nr. 25. ^ Ibidem A. 82., Junius 98. " Ibidem 1771. Junius. Nr. 93. |
ŠUMARSKI LIST 8/1902 str. 20 <-- 20 --> PDF |
— 482 — 4. da se naloži kućegospodarima (hospitibus), da na sgodnim mjestima zasade vrbe; 5. da se prema plemićima, koji bi tudje šume oštećivali bez da sebi koriste, a na štetu trećega, postupa strogo ; 6. pošto su kuće od Čvrstih brvna trajnije, neka to bude dozvoljeno. Zaključujući svoje priedloge naglasuje županija, da se ne bi stvorila naredba, koja bi spriečavala slobodnu uporabu vlastniČtva. Županija križevačka dade ovo mnienje: 1. kmetovi ne smiju bez , dozvole gospoštije sjeći zeleno a još manje plodonosno hrastovo stabalje. 2. za vatru imadu rabiti samo podrto drvlje i ležeći panjevi, što se za zgrade upotrebiti neda. Kuće kmetova neka ee sgrade od čvrstih greda, jer će biti trajne i lako će se u slučaju, opusti li selište, opet napučiti. Ostale sgrade neka se grade od lošeg drva (inhabilia ligna). Ova mnienja uzeta su u toj sjednici samo na znanje, dok ne stigne mnienje zagrebačke županije ; kad ovo stigne učinit će se konačnni predlog glede sačuvanja šuma.´ 3. gospoštije, koje imadu velike zemlje imadu se same marljivo brinuti oko sačuvanja šuma i uzgoja stabala. Zagrebačka napokon županija podastre svoje mnienje koje je uzeto u pretres na sjednici vieća 17. maja 1768. Županija zagreb. predlaže: 1. manje sgrade i neznatni je ne smiju se graditi od čvrstih greda, nego od upletenog pruća; 2. za ogriev i plotove imade se uzimati samo suho drveće i panjevi i drugo neuporabivo drvlje; 3. stabla smiju se samo onda sjeći, ako na mjesto ovih za svako zasade pet mladih na mjestima, gdje je šuma rietka ; 4. krčiti u šumama mogu seljaci samo dozvolom gospoštija, ali ovakove izkrčene dielove imadu zasijati žirom i mlade stablike uzgajati. ´ Ibidem str. 352. |
ŠUMARSKI LIST 8/1902 str. 19 <-- 19 --> PDF |
— 481 — »consilium regium in regnis Croatiae, Slavoniae et Dalmatiae«. Toj novoj oblasti izda u Beču 11. augusta obsežnu instrukciju, koja se odnosi na sve grane uprave zemlje. U točki šestoj ove instrukcije izrično veli, da treba sume svim izkušanim načinima sačuvati »sjlvae omni probabili modo conser- V e n t u r.«´ U sjednici vieča 22. marta 1768. potaknuto je pitanje glede sačuvanja šuma te bude zaključeno, da se izda nalog svim županijama, da ove podnesu svoja mnienja u pogledu sačuvanja šuma. Kako je, u toj sjednici iztaknuto, propadahu ogromne šume hrvatske s više razloga. Naročito se navode ovi: mnogi drveni mostovi, običaj sto seljaci grade ne samo kude, već i manje vriedne sgrade od čvrstih greda, pače i za plotove rabe hrastove kolce, podgradjivanje ceste drvima, trulež panjeva po šumama, sječa mladih stabala za gorivo, mnoga nekoristna drva i zanemarenje sadjenja šuma, te zlobno sječenje.^ Doskora stigoše mnienja županije varaždinske i križevaČke, koja su u sjednici kr. vieća 29. aprila 1768. primljena. Županija varaždinska podastrla je sliedeće mnienje glede sačuvanja šuma: 1. razštrkana selišta imadu biti pod paskom selskoga sudca, koji imade u svojoj sudčiji paziti, da ne bi pastiri u šumama podmitali vatru zelenom drvedu; svake nedjelje i blagdana obilaziti šume i one koje uhvate da sieku ili pale vatru ili gule drveće, dovesti pred gospoštiju, koje de ih sa 12 batina kazniti, a od svake prijave dobit de prijavitelj 2 groša ; 2. seoski sudci imadu čim češde dati po seljacima očistiti šume od posječenih, trulih ili podrtih stabala, uslied česa de se podmladak bolje razvijati; 3. u šumama, koje su zajedničke vlastelinstvu i kmetovima, ne smiju ovi potonji sjeći drvlje, a naročito ne plodonosno, bez dozvole; ´ Acta Consilii Croatici 1767. A. N.: 1. u kr. zem. arkivu u Zagrebu ´ Protocoll. Consil. 1768. pag. 262. |
ŠUMARSKI LIST 8/1902 str. 18 <-- 18 --> PDF |
— 480 — Medjutimn a revizija obavlja se dok još dotična gospodarstveno razdobje traje, ako to zahtjevaju gospodarstveni obziri. Periodičk e revizije obavljaju se pri izmaku dotičnog razdobja, te se razlikuju u revizije i obćenite šumske revizije. Periodičke revizije imaju za zadaću: 1. da iztraže, da li je iztekla gospodarstvena osnova bila točno obdržavana ili ne, te u koliko su počinjene preinake opravdane; za tim kako su se pokazali shodnimi propisi gospodarstvene osnove; 2. da se izprave odnosno na novo prikupe geodetiČki i taksatorni podatci; 3. da se sastave nove osnove za buduće desetgodište. Naputak za tim sadržaje točne propise, kako se sve ove radnje obaviti i kako tabelarno predočiti imaju, te iz kojih se dielova ima sastojati revizionalni operat. Tim smo u kratko izcrpili najnoviji austrijski naputak za uredjenje šuma. Poznamo slične naputke gotovo svih srednjoeuropejskih država i državica, nu moramo priznati, da je austrijski bio dosada, a i sada je najtočniji i najobsežniji, dajući taksatoru za svaki gotovo slučaj nuždnu poduku. Ne će stoga pofaliti svi oni naši domaći stručnjaci, koji se bave taksacijom šume, ako si ga nabave, jer će im u mnogim prilikama dobro doći i pobuditi ih na razmišljanje u korist šume i šumskoga gospodarenja, a to tim više, što ovaj naputak uvažuje sve događanje tečevine na polju nauke o uredjenju šuma. —r— Rad kr. vieća za kraljevine Hrvatsku, Slavoniju i Dalmaciju oko sačuvanja i gojenja šuma 1767.-1779. God. 1767. uvede kraljica Marija Terezija a našoj domovini važnu oblast »kr. vieće« ili kako se službeno nazivaše |