DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 8/1902 str. 14     <-- 14 -->        PDF

— 476 —


Tko pozna stručnu literatura minulih godina, znati de,
kolike je razprave izazvalo pitanje, kako se imaju razlikovati
i zaračunavati šumski prihodi na drvu. Najtočnije ustanove sadržaje
"u tom poledu saski nuputak od 1901.


Biti (5e stoga zanimivo ako sjlede toga navedemo odnosne
ustanove novoga austrijskoga naputka.


U smislu ovoga naputka ima se u sječivni prihod
računati sva drvna gromada, koja se dobiva kod sječe zrelog
drveća, a u medjutimui prihod ona drvna gromada, koja
se dobiva kod njegovanja sastojina.


U sječivni prihod spada prema tomu svaki užitak
drva sa površinah, koje su opredieljene za sječu u sliedećem
gospodarstvenom razdobju, a od slučajnih prihoda ona zaliha,
gdje ostaje ili pomladak, ili čistina za ogoj od najmanje 0´3 ha.


Material od prokresivanja (Durchreiserung), proredjivanja
ili inih gojitbenih sječa, zatim od starih stabala, zaostalih u
mladićima, kao i drvna gromada sa progalina spada u m edjutimni
užitak.


U pravilu je mjerodavna sječna osnova za to,
koji užitci spadaju u sječivni, a koji u medjutimni
prihod.


U slučajne prihode spadaju; izvale, lomovi od vjetra
sniega i leda, drvo od kukaca i od šumskih kvarova, zatim
suhari svake vrsti, osim onih, koji se nalaze na površinah,
uvrštenih u sječnu osnovu, kao i onih, koji se prema napred
navedenom imaju ubrajati u sječivni prihod.


Kod slučajnih prihoda ne ima razlike izmedju sječivnog i
medjutimnog prihoda kao ni kod preborne sječe.
Kor a spada u onaj prihod, u koji i dotično stablo.


2. Kod ustanovljivanja godjšnjeg etata ima se
postupati na sliedeći način:
a) Kod šumah, koje se sjeku čistom ili oplodnom
sječom valja za svaku gospodarstvenu jedinicu na temelju skrižaljke
0 dobnim razredima predočiti, da li ima dovoljno sječivih
sastojina i jesu li mladje sastojine u dovoljnoj mjeri za