DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 8/1902 str. 14 <-- 14 --> PDF |
— 476 — Tko pozna stručnu literatura minulih godina, znati de, kolike je razprave izazvalo pitanje, kako se imaju razlikovati i zaračunavati šumski prihodi na drvu. Najtočnije ustanove sadržaje "u tom poledu saski nuputak od 1901. Biti (5e stoga zanimivo ako sjlede toga navedemo odnosne ustanove novoga austrijskoga naputka. U smislu ovoga naputka ima se u sječivni prihod računati sva drvna gromada, koja se dobiva kod sječe zrelog drveća, a u medjutimui prihod ona drvna gromada, koja se dobiva kod njegovanja sastojina. U sječivni prihod spada prema tomu svaki užitak drva sa površinah, koje su opredieljene za sječu u sliedećem gospodarstvenom razdobju, a od slučajnih prihoda ona zaliha, gdje ostaje ili pomladak, ili čistina za ogoj od najmanje 0´3 ha. Material od prokresivanja (Durchreiserung), proredjivanja ili inih gojitbenih sječa, zatim od starih stabala, zaostalih u mladićima, kao i drvna gromada sa progalina spada u m edjutimni užitak. U pravilu je mjerodavna sječna osnova za to, koji užitci spadaju u sječivni, a koji u medjutimni prihod. U slučajne prihode spadaju; izvale, lomovi od vjetra sniega i leda, drvo od kukaca i od šumskih kvarova, zatim suhari svake vrsti, osim onih, koji se nalaze na površinah, uvrštenih u sječnu osnovu, kao i onih, koji se prema napred navedenom imaju ubrajati u sječivni prihod. Kod slučajnih prihoda ne ima razlike izmedju sječivnog i medjutimnog prihoda kao ni kod preborne sječe. Kor a spada u onaj prihod, u koji i dotično stablo. 2. Kod ustanovljivanja godjšnjeg etata ima se postupati na sliedeći način: a) Kod šumah, koje se sjeku čistom ili oplodnom sječom valja za svaku gospodarstvenu jedinicu na temelju skrižaljke 0 dobnim razredima predočiti, da li ima dovoljno sječivih sastojina i jesu li mladje sastojine u dovoljnoj mjeri za |