DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1902 str. 66 <-- 66 --> PDF |
— 456 — posve mleno tlo; tako dakako njen prirod ne može pobudjivati na izdašniju kulturu. Od trgovinskoga bilja zasijano je bilo u komorskom području najviše konoplje i lana, pa se tih plodina dobilo 62.000 q. u vlaknu. Cikorij e ubralo se je 42.000 q. korjena, Cisti dobitak na rali kreće se izmedju K. 430 i 590 ; tolika dobitka neda ni jedna druga plodina; ali ako se zemljište ne će uzdržavati svrsi shodnim obradjivanjem, neobhodnim gnojenjem i shodnim poljskim turnusom i istoj barem fizikalnoj i kemičkoj snazi, ne će se polučiti trajan prihod u takovu gospodarstvu, a tako će bit taj znatniji doliod i dobitak našim gospodarima samo prelazan a put utrt k toli štetnom grabežnom ratarstvu. Na tu okolnost ovdje moramo upozoriti. Okopavin e ponieše dobro; lan je loše urodio, nu konoplje dobro. Kukuruza, osobito ona kasno sijana, bila je redka i slaba. Heljda i proja urodiše dobro, korun bijaše kvalitativno i kvantitavno srednje ruke. Repa, zelje i crveni luk urodiše obilno. Livade su trpile od obiju ekstrema, naime u početku od velike i hladne vlage, a kasnije od vjetra i suše. Sien a je bilo vrlo malo, tako da je mjestimice spremanja jednog metričkog centa siena stajalo K 3; mjestimice bilo je sieno posve zamuljeno, s toge je bila prodja s blagom postojano slaba, a ciene nizke, jer se s oskudice krme mnogo blaga dbgonilo na sajmove, a malo gdje bilo kupaca u dovoljnom broju, koji bi kupovali užitno i prigojno blago jer je i u susjednim zemljama bilo malo krme u gospodara. Gospodari pako, koji su po sreći svoje sieno sretno spravili i na višak imali mogli su ga dobro prodati u staje državne englezke konjske asentkomisije u svrhu rata proti Burima u južnoj Africi, koja u Zagrebu već obstoji od rane jeseni, i gdje se na dan stiče 5—700 konja. Sieno u tu svrhu dovaža se već i iz susjedne Štajerske na zagrebačko tržište, jer ga naši domaći ratari na pretek više ne imaju. Vidi se od tud, od kolike je važnosti sijanje krme na oranicama: može se reći: krme ne ima nikada previše u gospodarstvu. Kao svjetla točka živinogojstva iztiče se stalni te potrajni napredak stočarstv a i u prošloj godini. Da se poluči što jedinstvenija pasmina razdieljeno je po cieloj zemlji preko 4.600 bikova što zemaljskih što podružničkih, obćinskih, subvencioniranih, što privatnhih. Od tih bikova spada do blizu dvie trećine na ovokomorsko područje. Začudno je, što stoka nije unatoč veoma slabe paše u prošloj godini stradala, već je diljem ciele godine sa malom iznimkom zdrava bila. Samo je ustanovljeno jedno veliko zlo, o kojemu bijaše dosele slaba spomena, a to je tuberkuloza kod rogate marve. Tvrde mnogi, da je ta bolest importi |