DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7/1902 str. 64     <-- 64 -->        PDF

— 454 —


Prva tri mjeseca hijahu hladna i kišovita, tako da je mnoga loza
i voćka od te nepovoljnosti trpila, a mnoge štete učiniše usjevima nebrojeni
poljski miševi. Mjeseca ožujka pala je takozvana „kalna kiša",
koja je doniela silu prekomorskog pieska po svoj srednjoj Europi. Sliedeća
dva mjeseca, naime travanj i svibanj, bijahu suhi, vjetrovitihladni, dočim bijaše mjesec lipanj i srpanj kišovit i hladan, a kolovoz
suh, rujan je opet donio veoma osjetljivih poplava. Listopad u početku
liep i topao, pretvorio se je u drugoj polovici u kišovito i hladno vrieme,
koje je potrajalo do polovice studenoga. Od tada, pa sve do svršetka
godine imadijasmo posvema abnormalno vrieme, jer je bilo ponajviše
toplo i jugovito, tako da o sniegu ni spomena bilo nije, već su jedino
sliedile gdjegdje znatne kišne oborine.


Poslie radnje zaostahu veoma povodom nepovoljnosti vremena
u prvoj četvrti godine. Vrieme je u ti´avnju omogućilo provedbu zaostalih
poljskih radnja, a kako su loza i voćke kasno potjerale, te obilno
cvale, bila je opravdana nada, da će biti prirod dobar.


U voćarstv u zabilježiti je u toliko napredak, što je vlastnik
velikog trgovinskog cjepilnjaka „Victoria" u Moravskoj, imenom F.
Waniek,-n a svom imanju Lovrečina kod Vrbovca kao podružnicu zasnovao
110 rali veliki trgovinski cjepilnjak i razsadnjak za najrazširenije
vrsti voća, te ukrasno drveće i džbunje, gdje se samo na odgoj pociepiti
se imajućih divljaka upotrebljava 10 rali. Bez takova poduzeća nije
se moglo ni pomisliti na ikakav početak racijonalnoga voćarstva, jer
je napose mali gospodar inače upućen na proizvode koje kakovih zakutnih
ciepilnjaka, koji ne mogu pružiti nikakovo jamstvo niti glede
vrsti niti glede pravilnog odgoja voćnih stabala, kako se svakog proljeća
i jeseni na zagrebačkom trgu na žalost svih voćara opaziti može.


Kod voćaka se je ova predmjeva o dobrom prirodu izjalovila, jer
sliedeće hladne kiše, gusjenice u obilnom broju, te krvavi ušenac unistiše
veliki dio cvieta. Ipak je na stalnim mjestima vrlo dobro šljiva
urodila, a obiljno kesten i orasi. Potonji bijahu vanredno uspjeli u
svakom pravcu. Bilo je mjestimice prilično kajsija i ranih jabuka.


U Hrvatskoj i slavoniji brojismo koncem godine 966 ciepilnjaka
sa površinom od 399 katastralnih jutara. Voćaka je producirano preko
pol milijuna (jabuka 285.000. krušaka 128.000 šljiva 52.000 i drugih
voćaka znatno.) Jabuka imade 200 vrsti. Veći je dio tih voćaka porazdieljen
bezplatno.


Naše se vinogradarstvo oporavlja od silnih šteta nanesenih
po raznim zareznicima i nametnicima. Pošto leži velika većina vinograda
na visini i na obroncima, niesu nepovoljnosti vlage djelovale
tako žestoko na razvoj loze, kao na žitarice i okopavine, a poznija je