DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1902 str. 53 <-- 53 --> PDF |
— 443 — manjkavog pošumljiTanja a po tome i na umanjivanje vriednosti istih djelovali. One površine pako, na kojima se je prerano i prekomjerno pašarilo, ne mogu se, za pravo, više šumom ni smatrati. Njihovo tlo je većim dielom korovom obraslo tako, da bi se ove površine samo sa ponovnim pošumljenem, na korist šumskoga gospodarstva spasiti dale. Iz ovoga kratkoga razpravljanja uviditi se može, da je prenaglo izsječenje šuma doneklen i na poljodjelstvo kritično djelovalo, u toliko naime, što je posjed često u nezvane dospio ruke. I zbilja, tako stoji stvar, da su svi oni posjedi, na kojima su šume gore opisanim načinom opustošene bile, gospodarstveno takodjer propali. Zemlje nisu se sa dovoljnim marom i znanjem obradjivale, livade su podivljale, tako, da je cieli posjed u obće žalostnu sliku pokazivao. Poljodjelstvu nanesene štete takove su naravi, da se mnogo brže izpraviti dadu od onih, koje su nanesene šumskomu gospodarstvu, s razloga, što njihov upliv nije tako dugotrajan. U najnovije doba, mnogo se u tom pogledu i na ovome polju uradilo; nadamo se i vjerujemo, da de privatni šumoposjednici svojski nastojati, da svoje šume boljemu stanju privedu, te da de to njima, nakon uztrajnoga ma i mnogo dugotrajnijega rada, za stalno i za rukom pođi. Sadašnji se hrastici, uz dovoljnu stručnu njegu, dadu još spasiti; opetovno osvojenje onih površina pako, u korist hrasta, sa koje su površine hrast njekoje vrsti mekanih drveća iztisnule, biti će jedna od najvažnijih zadaća budućnosti. Šumarske viesti o sibirskoj Rusiji. u cienjenom našem »Š. 1.« priobćen je u broju 9. i 10. od prošle godine članak »Šumarstvo u Rusiji« sa namjerom da se i naši stručnjaci upoznadu sa šumarstvom te ogromne države svieta ; no kako su se ovim priobćenjem nastojale pri |
| ŠUMARSKI LIST 7/1902 str. 54 <-- 54 --> PDF |
— 444 — kazati samo i ponajviše šumarske prilike u evropskoj Rusiji, mislimo da ne ćemo griešiti ako se u istoj namjeri osvrnemo u ovome članku na šumarstvo i šumarske prilike u azijatskoj Rusiji. Biti će mislimo tim interesantnije upoznati se sa ovim prilikama zato, što je ogromno poduzeće sibirske željeznice svome cilju skoro na domaku a i najvećim dielom već kraju privedeno, te će bez sumnje i po našu zapadnu Evropu još u doglednoj budućnosti od dosta važnog gospodarstvenog značenja biti, a ne manje svoj upliv i na drvnome tržištu pokazati Jer i ako je bojazan, izražena na prošlogodišnjem Parižkom kongresu 0 pretećoj oskudici na drvu prevelika, o tome ne će nitko moći podvojiti, da će po vremenu i Sibirija svoje velike zalihe drva na svjetskim tržištima ponuditi. Prvu glavnu željezničku prugu sliediti će se izgradnjom čitave željezničke mreže, pa uz pripomoć mnogobrojnih voda i vodenih puteva omogućit će se Sibiriji eksport drva na evropska tržišta. Površina same Sibirije obsiže 158.217 milja´^ te je od prilike triputa tako velika, kao ona evropske Rusije. Zemlja se dieli u 4 gubernije (Tobolsk, Tomsk, Jenissaisk i Irkutsk) i u 13 provincija (Uralsk, Turgai, Transkaspiju, Syr-Dariu, Samarkand, Fergansk, Semeretsch, Semipalatinsk, Akmolinsk, Transbajkal, Jakutok, Amursk i Primorsk). Kako je predjeo kolosalno prostran i razširen, nije Čudo da u njemu nalazimo najraznolikije odnošaje podnebja i proizvodnje. Provincije centralne Azije, kao i zapadne Sibirije u glavnom su ravnice, dočim su ostali dielovi zemlje više ili manje bregoviti. Raznolikost tla je velika, naći se može zemlje crnice, ilovače i pjeskulje, lapornjače i sadrenjače a i slanače (slatine). Najviše je razprostranjena crnica u gubernijama Tobolsk-a i Tomsk-a i provincijama Akmolinsk i Semipalatinsk a počinje na Uralu izmedju 54o i 57" sjeverne širine. Na jugu oko Ai´alskoga jezera nailazimo na prostrane pješčane sipine. Kirgižke goljeti (Steppen) na jugu provincija |
| ŠUMARSKI LIST 7/1902 str. 55 <-- 55 --> PDF |
— 445 — Uralsk i Turgai kao i transkaspijske provincije protežu se u kolosalnoj površini kao skroz neproduktivne slatine. U podnebju azijatske Rusije pokazuju se veliki kontrasti, što se lako može i pojmiti, kada se uzme obzir na ogromnu površinu, koju ovaj kraj zauzima. U centralnom dielu zemlje su ekstremi u temperaturi naročito izraženi; ljeti pokazuje termometer i do 50", dočim zimi znade pasti i na — 35". Ovom žalostnom klimatičkom faktoru pridružuju se još i jaki izsusujudi vjetrovi. Petmjesečnu strogu zimu neposredno izmjenjuju vrući letnji dani. Klima zapadne Sibirije malo se razlikuje od klime sjeveroiztocne Europe; na sjeveru je vrlo oštra, a blažija na jugozapadu. Sjevero-iztočni kraj Sibirije samo je riedko napućen, a poprečna mu godišnja temperatura iznaša — 17" C. Južni dio Sibirije stoji sa klimom nešto povoljnije, jer ovdje prelazi termometar samo kroz vrieme od sedam mjeseci u godini nulu (0) svoga razdielenja; česti pak pozni mrazovi u proljeće, i rani mrazovi s jeseni, pogubno djeluju na vegetaciju. Iztočni predjeli provincije Amur i provincije Primorsk imaju vlažno podnebje; zračne oborine iznašaju prema meteoroložkim nalazima poprečno na godinu 492 mm, dočim u ostalim djelovima Sibirije ne prekoračuju 385 mm. U samoj raznolikosti podnebja i tla dpsta se jasno izražava i mnogovrstnost flore, koja takodjer i sa šumskim drvećem obiluje. Primorska okolica sjevernog ledenog mora imade mnogo sličnosti sa primorskim odnošajima evropske gubernije Archangel. Uslied jake zime ne može zemlja da se odkravi za vrieme kratkog ljeta; a posljedicom toga je okolnost, da je ora zemlja tako oslabila, da jedva može na njoj i kojekakovo kržljavo žbunje i šipražje da uspieva. Ako hoćemo šume da nadjemo, moramo odavde dalje prama jugu krenuti, gdje se one razštrkano kao maleni otoci po prostranim barama uzdižu. Prama zapadu, na granicama Uralsk-a, Turgai-a, Akusolinsk-a i Semipalatinsk-a, izmienjuju se šume polagano sa goljetima, na kojima se samo mjestimično po neke hrpe drveća nalaze. |
| ŠUMARSKI LIST 7/1902 str. 56 <-- 56 --> PDF |
— 446 — U iztoenoj Sibiriji protežu se šume sve do granica Kinezkih. Sume sjeverne Sibirije, koje na zapadu diljem Uralskoga gorja do 63° sjeverne širine sižu, prostiru se u predjelu Jakutsk-a (district Villiulsk) po obalama Okbotskijskog mora do 56". Ova zona producira samo kržljavi porast. Veliki dio šumskoga blaga azijatske Rusije još je i dan danas podpuno nepoznat; oni predjeli, koji sa unutrašnjosti Azije graniče, poznati su jedino iz putopisa Middendorfovih, Prjevalskijevih i drugih. Najtočnije podatke pruža uprava državnih i krunskih šuma. Sa procjenom šuma u guberniji Amurskoj počelo se je god. 1894., a god. 1898. dobavljeni su prvi rezultati, od kojih demo mi spomenuti samo one, koji se odnose na krunske šume. Krunske ove šume zapremaju po ovim podatcima u guberniji Tobolsk površinu od 7,295.774 ha, u guberniji Tomsk 4,199.328 ha, u guberniji Irkutsk 637.850 ha, a u onoj Jeniseisk 606.532 ha, u provinciji Semipalatinsk 401.935 ha, Akmolinsk 203.681 ha, Semiretschi 136.798 ha, Turgai 44.804 ha i Uralsk 36.036 ha, ukupno dakle 13,562.749 ha. Ako ovome pribrojimo ma i približnu šumsku površinu provincija: Primorsk, Amur, Transbajkal i transkaspijskih provincija : Samarkand. Syr-Daria i Fergansk, — imat ćemo po prilici 40,583.318 ha šuma, sa kojima se je gospodariti i upravljati počelo. Kako li je tek neizmjerno velika cielokupna površina šumska ciele zemlje, može se od prilike zaključiti, ako se uzme^ da u samoj provinciji Primorsk same šume oko 13 milijona hektara zauzimaju. Sa nekoliko rieči spomenuti ćemo i vrsti drveća, koje se u šumama azijatske Rusije nalaze. Od četinjača, koje su u sibirskim gubernijama (4) vladajuće, spomenuti nam je: ariš (Larix sibirica na zapadu, L. dahurica u gubernijama Jenisaisk i Irkiitsk), smreku i bor; a od listača: brezu, jalšu, jablan, lipu i dr.; u iztočnoj Sibiriji nalazi se Betula dahurica i Populus balsamifera. Na skrajnjem iztoku pravi vegetacija nagle prelaze, pa se tako u okolici Amura nalazi Quercus |
| ŠUMARSKI LIST 7/1902 str. 57 <-- 57 --> PDF |
— 447 — mongolica, razne vrsti javora, a medju njima Acer legmentosum, Tilia mandscliurica, Phellodendron amurense, Juglans mandschurica, Taxus baccata. Na Kirgižkim goljetima nalazi se pored ostalih vrsti drveda i Haloxylon amnodendron, a na planinah oko Turkestana osobito je razprostranjen orah (Walnu8s), Kao što je na sjeveru u evropskoj Rusiji, tako je i u Sibiriji požar pravi bič Božiji za šume; osim toga umanjuju sibirske šume u veliko prekomjerna i nerazložna uporaba drva, kao i nerazmjerno krčenje istih. — Ova devastacija šuma na nekim je mjestima dotle dotjerala, da se n. pr. u gubernijama Tobolsk, Tomsk i Jenisaisk. kao i u provinciji Akmolinsk, niti lokalna potreba na gradjevnom i gorivnom drvetu ne može više iz domaćih šuma pokriti. Izvoz drva je iz zemlje prema tome — izuzev neke slučajeve — nikakav; nešto se samo izvezlo iz provincije Primorsk u Kinu i iz okolice Jenisai-a u Englezku. Drvotržac Charpov izvezao je u Englezku od ćutaka, kojih si je na Jenisaju do jednog milijona pribavio, nešto preko 1500 komada. Centralni dio azijatske Rusije neće moći nikada kakovu ulogu u pogledu eksporta drva igrati, osim što će možda u nekoliko izvažati vredniju i ljepšu orahovinu. Nu da će Sibirija sa svojim prostranim šumama jednoga liepoga dana i najudaljenijim svjetskim tržištima kao neka rezerva drvne robe dobro doći, to možemo već sada sa prihčnom sigurnošću uztvrditi. Osobito sgodan položaj za to imade provincije Primorsk ; njene šume mogu cielo Primorje Okhotskijskog mora obskrbiti sa drvom, koje se sada većim dielom iz sjeverne Amerike uvaža. Manje povoljan položaj za izvoz drva imadu šume u zapadnoj Sibiriji, akoprem Ob i Jenisaj kao vrlo dobri vodeni putevi važe. Postojan i jaki poduzetnički duh a naravno uz razpolaganje sa kapitalom za to potrebnim, mogao bi drvnu trgovinu u Sibiriji ubrzo na uglednu visinu podići. Od malih pak industrijalaca ne može se u tome pogledu ništa niti očekivati, jer iz razne potežkoće odvraćaju od ove trgovine, kod |
| ŠUMARSKI LIST 7/1902 str. 58 <-- 58 --> PDF |
— 448 — koje moraju računati ne samo sa slabo povoljnim topografskim okolnostima, sa oskudicom na dobrim putevima i cestama, sa ogromnim udaljenostima, nego takodjer, što je često puta još ponajgore, sa oskudicom na radnicima usljed slabe napučenosti zemlje; pa od tuda i dolazi to, da mnogi šumom bogati predjeli Sibirije u mjesto da izvoze, a oni dapače mnogo drva sa strane još uvoze. Tako n. pr. uvozi predjeo oko Usure preko Vladivostoka BJevero-amerikanskoga drveta u vriednosti do 200.000 rubalja godišnje. U zapadnim krajevima Sibirije uzela je u pomanjkanju privatnih poduzeća, uprava domena u svoje ruke eksploataciju šuma, da priskrbi drva za sibirsku željeznicu, a i za emigrante iz evropske Rusije. Za izgradnju sibirske željeznice i za uredjenje pristaništa (luka) u provinciji Primorsk troše se danas ogromne količine drva. Za obaranje i izradu drva upotrebljavaju se najviše ruski radnici, a samo jedan mali dio urodjenici. Strani radnici su u vrlo malom broju zaposleni u Sibiriji, tako rade n. pr. Kinezi i Koreanci u provinciji Primorska. Organizacija radnička je osebujna. Poduzetnik, u pravilu ruskome jeziku vješti Kinez, posreduje izmedju koncesionara i radnika; on najmi radnike, on ih odjeva i hrani, on ih izplaćuje i nabavlja im sve što im je za život potrebno. Za vrieme poslovanja u šumi stanuju radnici u malim izbama, što ih sami sagrade i u kojima si namjeste male željezne peći ili si izzidaju maleno ognjjšte od kamena. Pošto se svi šumski poslovi redovito u akordu radnicima izdavaju, to je dosta težko veličinu nadnice ustanoviti. U zapadnoj Sibiriji n. pr. (Gubšrniji Tobolsk i Jenisajsk) zasluži si radnik poprečno na dan 55 kopjejkah. U iztočnoj redje napučenoj Sibiriji dosegne poprečna nadnica do 90 kopjejkah. U nekim predjelima Sibirije kao u guberni Irkutsk iznajmjuju ee radnici na ćelu godinu i zaslužuju kroz to vrieme pored hrane 80—100 rubalja. Ciene za sječenje, izradu i dovoz drva prikazati demo odmah sa sliededim podatcima: U gubernijama Tobolsk i Tomsk stoji |
| ŠUMARSKI LIST 7/1902 str. 59 <-- 59 --> PDF |
— 449 — sječenje i izrada jednoga stabla u trupce od 6´4 m. dužine i 26´5 cm. debljine (promjera) sa transportom na udaljenost od 5´3 km, do 40—50 kopjejkah. Za isti ovaj posao no samo uz uvjet transporta splavljenjem, plaća se u guberniji Jenisei do 75 kopjejki po komadu a za udaljenost oko 160 km. U centralnom dielu azijatske Rusije n. pr. u provinciji Akmolinsk plaća se za siećenje i izradu jednoga stabla u ćutke od napred već spomenute dužine i debljine 5—10 kopejkah, a za dovoz na daljinu od 20 km. do 50 kopjejka. Rezanje gorivnoga drveta je u Sibiriji vrlo skupo; tako se n. pr. plaća za sječenje drva u guberniji Tomsk 2*1 rublja, u Guberniji Irkudsk 3*3 rublja, a u provinciji Primorska 3´2 rublja, a sve za kvantum od 9"7 m* drva. Za transport pak gorivih drva na udaljenost od 2 kilm. plaća se u guberniji Tomsk 2 rublja za kvantum od 9´7 m´* a u provinciji Primorska plaća se za istu drvnu masu 9 rubalja na udaljenost od 10 km. Transport drva po. vodi jeste u Sibiriji takodjer dosta razvijen i u praksi običajan naČin, te ćemo se stoga i na njega sa nekoliko rieči obazrieti. U Sibiriji počinje se sa splavljanjem redovito u prvoj trećini aprila ili maja i traje splavljanje sve do kasne jeseni. Na nekim vodama, a naročito na pritocima rieke Jeniseja provadja se splavljenje samo sa velikim potežkoćama radi nezgodnih korita rečenih voda. Na zapadu gubernije Tobolsk splavlja se po plićim vodama ili samo trupci pojedince ili pak manji splavovi od 12 —15 trupaca. Pritokom rieke Tobol, zvanim Tura, spuštaju se po 5 do 6 ovako malih splavova skupa vezanih sve do Fiume (?). Po rieci Tardi, takodjer pritoku Tobola doplavljuje se borovina i smrekovina u Tobolsk i to na jedanput sa po vise splavova, u kojima imade do 100 ćutaka. Oni splavovi, sa 66 do 81 odnosno sa 81 do 108 ćutaka, koji po Obu gore prama Tomsku plivaju, obično su po 3 do 4 zajedno spojeni. Uz rieku Tom, navlastito na gornjem toku njenom, vuku splavove konji. Splavovi na Jeniseju spojeni su od 30 |
| ŠUMARSKI LIST 7/1902 str. 60 <-- 60 --> PDF |
— 450 — do 40 ćutaka, dočim su oni u Trausbajkalu na Silingi, koja u Transbajkalsko jezero utiče, većim dielom mnogo manji i sastavljeni su samo od 20—30 ćutaka. Oni pak splavovi koji nose gorivo drvo, transportiraju medjutim i drugu robu, kao brašno, žito, čaj i t. d. Za splavljanje plaća se ili mjesečno ili se cesto puta učini pogodba za cielo vrieme splavljenja. Od ušća Taode do Tobolska stoji splavljenje od stotine trupaca poprečno 17 rubalja. Splavljenje po rieci Sessima i Jenisej (u guberniji Jenisajsk) pa do Krasnojarska (oko 200 vrsta) plaća se po jednome trupcu 28 kopjejkah. U transbajkalskoj provinciji plaća se splavljenje po Ononu, Nercu i Chilki za udaljenost od 100 vrsta (107 km.) po jednome trupcu do 40 kopjejkah. U centralnom dielu azijatske Rusije obavlja se splavljanje drva po rieci Irtjsu. Troškovi su u obće uzev vrlo maleni; za splavljanje od 100 ćutaka n. pr. do varoši Pavlodar, a to je za udaljenost od po prilici 320 km. plaća se 20—60 rubalja ili po komadu 20—50 kopjejki, a do Omska t. j . za udaljenost od po prilici 1100 km. plaća se splavljenje po jednome ćutku 1—1-5 rublje. S. Milutinović. LISTJ^JEC. Osobne viesti. Imenovanja i premještenja. Ban kraljevina Hrvatske, Slavonije i Dalmacije obnašao je imenovati: abiturienta šumarstva bivšega križevačkoga učilišta Milana Kosa šumar, vježbenikom imov. obćine otočke, a šumar, vježbenika imov. obćine petrovaradinske Gjuru Nenadića kr. šumar, vježbenikom kod kr. zemalj. vlade, odjela za unutarnje poslove u Zagrebu oba sa sustavnom pripomoći; nadalje premjestiti kr. kot. šumara Nikolu Plešu od kr. kot. oblasti u Sušaku kr. žup. oblasti u Zagrebu. Šumarsko i gospodarsko knjižtvo. Novo je izašlo: Eiben, Praktische Amveisung zum Ausstopfen der Vogel fiir alle Freunde der Ornithologie. 4. izdanje izašlo u Lipskom kod Ernsta. Giena 0-75 M. |