DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1902 str. 53 <-- 53 --> PDF |
— 443 — manjkavog pošumljiTanja a po tome i na umanjivanje vriednosti istih djelovali. One površine pako, na kojima se je prerano i prekomjerno pašarilo, ne mogu se, za pravo, više šumom ni smatrati. Njihovo tlo je većim dielom korovom obraslo tako, da bi se ove površine samo sa ponovnim pošumljenem, na korist šumskoga gospodarstva spasiti dale. Iz ovoga kratkoga razpravljanja uviditi se može, da je prenaglo izsječenje šuma doneklen i na poljodjelstvo kritično djelovalo, u toliko naime, što je posjed često u nezvane dospio ruke. I zbilja, tako stoji stvar, da su svi oni posjedi, na kojima su šume gore opisanim načinom opustošene bile, gospodarstveno takodjer propali. Zemlje nisu se sa dovoljnim marom i znanjem obradjivale, livade su podivljale, tako, da je cieli posjed u obće žalostnu sliku pokazivao. Poljodjelstvu nanesene štete takove su naravi, da se mnogo brže izpraviti dadu od onih, koje su nanesene šumskomu gospodarstvu, s razloga, što njihov upliv nije tako dugotrajan. U najnovije doba, mnogo se u tom pogledu i na ovome polju uradilo; nadamo se i vjerujemo, da de privatni šumoposjednici svojski nastojati, da svoje šume boljemu stanju privedu, te da de to njima, nakon uztrajnoga ma i mnogo dugotrajnijega rada, za stalno i za rukom pođi. Sadašnji se hrastici, uz dovoljnu stručnu njegu, dadu još spasiti; opetovno osvojenje onih površina pako, u korist hrasta, sa koje su površine hrast njekoje vrsti mekanih drveća iztisnule, biti će jedna od najvažnijih zadaća budućnosti. Šumarske viesti o sibirskoj Rusiji. u cienjenom našem »Š. 1.« priobćen je u broju 9. i 10. od prošle godine članak »Šumarstvo u Rusiji« sa namjerom da se i naši stručnjaci upoznadu sa šumarstvom te ogromne države svieta ; no kako su se ovim priobćenjem nastojale pri |