DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7/1902 str. 41     <-- 41 -->        PDF

— 431 —


okom jedva razabireš. Prašnički su cvietci sitni, porasli pojedince
u listnim pazušicama, kadkada i po 3, i žućkasti; pestički
8U cvietci nešto veći (obično 3), kratko-stabkasti, su
bieli ili crveni, tamno-zelenim šiljkom; imelica sitna dvodomna
je bilina. Perigon u mužkih cvjetaka ima 3—5 ciepaca i tri
prirasla prašnika, doćim je u ženskih cvjetaka dvociepkast sa
jednim pestićem, izduljenom bradavičastom njuškom. Bobuljica,
koja dozrieva u drugoj jeseni, je sitna, elipsoidna, nalikujući
presitnomu žiru, izprva sjeđeća, posije na kratku držku nasadjena,
kad je zrela žuta, elastična i pucajuća. Sam je grmić
pun Ijepčive tvari, od koje se dade kuhati liepak. Gdje poraste
na gusto, Uništuje šmriku.


U okolini Bakra raste na Kalvariji, Kostreni sv. Lucije
i Barbare i na Hreljinu. Ima sitne imelice na Bakarcu, u
Klančini po šmrikama oko špilje Lokvice, ima je i druguda u
Primorju, a naročito kod seoca Podgore u Vinodolu, u Rudini,
gdje ima šmrika, kojima je taj na oko »bezazleni« nametnik
nništio sve iglice.


Dr. M. Giirke navodi za Arceu th obi um ove zemlje :
Francezku, Portugalsku, Španiju, Korsiku, Istriju, Hrvatsku,
Dalmaciju, Hercegovinu, Srbiju, Albaniju, Macedoniju, Grčku,
Archipelag, Taurus, Perziju, Himalaju, sjevernu Afriku. Planthae
Europaeae, tom. H. p. 82.).


Po prof. Pospichalu raste u Istriji, ali i tu riedko,
gdje cvate mjeseca travnja, ali ne samo na šmriki, od koje
nosi ime, već i na običnoj borovici (J. communis). U Hercegovini
raste samo po starom drveću. Ima je po prof. P i c h1
e r u oko Neum-Gradca, Tasovića i Trebižata, na Hotnju
kod Počitelja, u kotaru stolačkom i kod Čitluka, u kotaru
mostarskom (1. c. p. 116.). U Srbiji raste više Maglica, po
Demeronji, Zimovniku i Borju.


Imelicu sitnu razplodjuju takodjer ptice, kao i već opisane
vrsti, pa se i poput ovih na bilini-hranilici razvija,
samo nisu žile tako pravilno poredane kao u imele biele,
jer stvaraju skoro nerazriešiv čvor od konopaca i niti, koji