DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7/1902 str. 36     <-- 36 -->        PDF

— 426 —


bačkoj okolini oko Remeta, (V. i Fl. Cr. p. 511.) a u šumi
Muljci, koju smo ved spomenuli, da je ima i na »klenu«.


Bilo je doba, gdje se je podignuo glas proti bieloj imeli
i neki prirodopisci počeli tvrditi, da nisu stari Germani slavili
i častili nju, jer da je ne ma na hrastu, već da je ta
čast zapala imelu žutu. Ovo bijaše povodom, da je profesor
dr. Zucearin i u »Flori« g. 1833. napisao članak: »Einiges
iiber Geschiehte und Vorkommen von Vise um und Loranthus
« (br. 10. p. 145 —148), što je naročito tvrdio prof.
Reichenbach u svom djelu: »Flora excursoria« (p. 203.) No
proti tomu vojuju povjestni podatci kao i geografsko razprostranstvo.
Viscum quercinum (ne »quernum« kao bilježi
Zucearini. ) bijaše poznat u Ijekarstvu te je nedvojbeno
identičan sa V. album.


Najznačajnije jest, da Loranthus ne raste u onim zemljama
i krajevima u kojima su Druidi skidali sa hrasta
bielu imelu, jer je zavičajan u jugo-iztočnoj Ev^ropi i toga
radi ne može da bude na hrastovima. Ovo utvrdjuje još i više,
što je imela žuta u zimi gola, dočim bijaše imela Druida zimzelena.
Ovo potvrdjuje i Plinij u svojoj povjesti naravi (knj. XVI.)
u kojoj razlikuje tri vrste od imele od kojih pripadaju dvie
našoj bieloj imeli, a treća žutoj ili hrastovoj.


Plinij piše : Visci tris genera. Namque in A b i e t e ac
Laric e Stelin duit Eubea nasci, Hjphaer Arcadia . . .
pak je i danas imela biela u Grčkoj najradje na jeli (Abies
pectinata) i na arišu ili mecesanu (Larix europaea). Za imelu
Druida piše Plinj:... Nihil habent Druidae viseo et arbore, in
qua gignatur (si modo sit robur) sacratius Est
autem id rarum admodum inventu et repertum magna religione
petitur . . a tako jest i dan danas.


Imela žuta dolazi na hrastove i drugo drveće naličnim
načinom kao i imela biela. Prenašaju ju drozdovi i druge ptice, koje u
jeseni i zimi zoblju njezine bobuije. Kada sjemenka proklije, svine se
prama kori i pušta rado svoje korjeniće u njezine razpukline.