DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1902 str. 77 <-- 77 --> PDF |
— 387 — šega gospodarstva sve nade koje su ovom novom organizacijom križevačkoga zavoda u njegovu budućnost stavljene, jer je križevačko gospodarsko učilište jedini takov zavod u našoj zemlji, zemlji eminentno agri kulturnoj, koja treba vještih a domaćih gospodarskih upravitelja i ravnatelja, a uz to i vještog gospodarskog nižeg pomoćnog osoblja. Neka dakle novopreustrojeni zavod križevački cvate i napreduje naša je iskrena želja! 0 načinu kojom se uredjuju šume u Ugarskoj držao je nedavno u ugar. šumarskom družtvu predavanje šumar, nadsavjetnik i profesor šćavničke šumarske akademije L. Fekete . U tom svojem predavanju osvrnuo se je prof. Fekete ponajprije na samu propisanu metodu uredjenja — razšestarenje na periodički jednake sječivne površine — i zagovara, da se ondje, gdje prihodi pojedinih perioda pokažu prevelikih razlika, podje više tragom Hartigovim naime prihodi donekle izjednače; eventualno prilikom uredjenja podje tragom „sastojinskoga gospodarenja". Suvišno, veli, da je izkolčenje godiš, sječina u šumi za više godina. Redukcija odsjeka na jednu stojbinsku vrstnoću gotovo takodjer nije ni nuždna; shodnim podielenjem u sjekorede može se to reduciranje nepotrebnim učiniti; naročito nije nuždno reducirati na srednju dobrotu, odnosno onu, koja je ponajviše zastupana. Što se samog uredjajnog elaborata tiče. zagovara prof. Fekete neka se taj što više ujednostavi; doista su za ovakove ugarske elaborate tako mnogobrojne skrižaljke propisane kao skoro nigdje drugdje, pa se mnoge mogu izostaviti ili ih po više u jednu stopiti. Glede označivanja pojedinih odsjeka u samoj šumi, veli predavač, dosta je ako se neka granična stabla provide znaci uljene boje a neka se zabrani zatesivat ih u tu svrhu, kako se do sele obično radi. Ondje, gdje se postavljaju lokalne skrižaljke prirasta i prihoda, neka se u takove svakako uvrsti i srednja visina stabala. Kad se uredjuju i srednje i preborne šume neka se takove skrižaljke na sve takove veće šume svakako sastave, jer se bez njih takove šume ne mogu valjano uredititi. t Petar Baraba preparator zemalj. naravoslovnog muzeja, koji je bio i preparator našega družtvenoga šumarskoga muzeja, preminuo je u dobi od 56 godina još mjeseca ožujka u Zagrebu. Pokojnik bio je oduševljen i neumoran radnik svoje struke, pa kako smo slučajno zaboravili javiti njegovu smrt u prošlom broju našega lista, činimo to sada, jer je to bila vriedna ličnost, dobro poznata i u našim šumarskim krugovima a ima diljem Hrvatske mnogo i mnogo ptica i životinja po pokojniku nadjevenih. „Lahka mu zemljica". Obskrba djece naših šumarskih činovnika vrlo je važno pitanje, koje se težko riešava, naročito onda, kad pojedinci službuju kod lokalne šumske uprave, jer su šumarije često u takovim |