DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 6/1902 str. 7 <-- 7 --> PDF |
— 317 — Nuzgredni užitci dobivaju se: a) iz šumskog drvlja kao n. pr. kora (ako se sama za sebe dobiva), stelja od lišda i granja, sjeme, šumski plodovi (kesten, žir, bukvica, divlje voće), smola, sokovi, guba, šiška, suharci, lišaji, brst itd. ; b) od šumskog tla kao n. pr. trava, zemlja (crnica, ilovača), kamenje, sadra, busenje, jagode, gljive, maline, kupine, pješak, mahovina i t. d. Ove sve šumske proizvode spominje šumski zakon u §. 60., pa držimo, da se za iznošenje tih svih produkata može uporabiti ustanova §. 24. Pod izrazom iznošenj e imadu se smatrati svi oni čini i sva ona sredstva, koja omogućuju, da se proizvodi iz šume stave na javni put ili javnu vodu; dakle nošenje po ljudima i marvi, izvažanj e kolima, sanama, šumskim željeznicama, odpremanje spuzaljkama, tocil janje i splavi janje drva po privatnim vodama itd . Uvjet i za uporabu rečene zakonske ustanove jesu sliedeći: 1. Ako se u obće šumski proizvodi ne mogu iznieti na ini način, nego li preko tudjeg zemljišta, a šumovlastnik ne ima prava na to; 2. ako je iznošenje moguće samo stranputicom i nerazmjerno velikim troškom, tako da bi time izkljuČeno bilo racijonalno vadjenje koristi od tih proizvoda; 3. ako postoji put, ali je isti vrlo tegotan i tako slabo uporabiv, da je iznošenje stanovitih produkata znatno otežčano ; Iz toga se vidi, da se upitna zakonska ustanova ne može uporabiti s razloga shodnosti, udobnosti ili unognosti. Ako dakle šumovlastnik može proizvode iznieti javnim kopnenim ili vodenim putom, koji je možda nješto dalji nego li bi bio put preko tudjeg zemljišta, tad se ne će moći poslužiti blagodati rečene zakonske ustanove. Ovom ustanovom ne će se moći poslužiti niti onaj šumovlastnik, koji je svoju šumu izkrČio, te na izkrčenoj površini sadi druge kulture za vrieme, dok ne nastaje rok, |