DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1902 str. 69 <-- 69 --> PDF |
— 379 — Da vidimo kako je u Hrvatskoj i Slavoniji. Druge su prilike za bielu imelu u nas u krajevima bjelogorice, druge opet u krajevima crnogorice. Na listnatom drveću najobičnija je biela imela na kruški i jabuki. Od krušaka najmilija joj je takozvana »tepka«, koja je naročito obična u županiji zagrebačkoj i varaždinskoj i našemu seljaku osobito mila kruška. Goji ju rado pred kućom ili u dvorištu. Plodovi su joj okrug- Ijasti, kora debela, zelena, poslije zagasita (braun) i hrapava, meso u početku bielo, nu po malo omekša i bude zagasite boje, a jer hladi, osobito tečna. Prave od nje i »kruškovac«, pa joj odtuda njemačko ime »Mostbirn«. Tepka poraste kadkada kao voćka u ogromno stablo i imela joj biela osobito voli, što pada u oči u kasnu jesen i u zimi. Vidio sam tepku, koja bijaše od busova biele imele tako zelena, kao da je u zimi po drugi puta izlistala i prekrasan nakit za oko, kad se zakiti sa brojnim bielim i sjajnim bobicama oko kojih se naganjaju ptice, da si njima utaže glad. K Božiću ovakova je tepka u sniegu najljepše prirodno božično drvo, koje je u gdjekojem selu poraslo malo ne pred svakom kućom. Uz tepku krušku prislanja se jabuka, koju biela, imela često pretvara u imelinu šumu, koja je takodjer u zimi oku ugodna po gotovo pak onda, kada se imela shodno i zgodno razmjestila. U Gorskom kotaru i u onim krajevima domovine, koju pokrivaju šume crnogorice, porasla je imela biela po iglastom drveću, ako i nije tako obična, kao na drveću listopadnom. Preriedka je biela imela u hrvatskom primorju. Prošao sam primorske krajeve od Rieke do Dalmacije, ali bieloj imeli nigdje ni traga, pa manjka i u mojoj radnji »Flora okolice Bakarske« (Rad jugosl. akad. 1884. knj. 69.) Da imela biela ne raste ni u okolini grada Senja, svjedoči nam »Flora senjske okolice« od prof. Viktora Mihailovića od g. 1871., pa je ni gospodja Ana Marija Smith, koja je na Rieci živjela više godina i marljivo bilje sabirala, ne navodi za floru okoline riečke po očevidu, već po pismenim podatcima pokojnoga |