DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 6/1902 str. 68     <-- 68 -->        PDF

— 378 —


jašice debelo kao nadlaktica, dočim ima grana na kojoj je imela
porasla 4 cm. u premjeru. Nametnica je izbila sa osam sbitih grana,
koje su se razgranale u 30 cm. dug grmić u kojega je lišće
4 i po cm. dugo. Divlja ova ruža porasla je kod Crimderoda
nedaleko Sonderhausena, 20 koraka po prilici daleko od divlje
jedne kruške, koja je imele puna, pa je od ove valjda prenesena
na dvie grane od divlje ruže.


Od prisutnih članova prirodopisnoga družtva ne bijaše
divlja ruža poznata kao bilina-liranilica biele imele, ako su i
znali da oko Weimara, Pforte i Jene raste po glogovima.


Vanredno je zanimiva, da se imela biela nametne imel i
žutoj, što bijaše P o 11 i n i u poznato već početkom XIX. vieka,
a potvrdio je njegov navod dr. A. Kanit z g. 1882. Kod
Klausenburga (u Sedmogradskoj) našao je cer, na ceru imelu
žutu, a na ovoj do 36 cm. velik bus od imele biele!


Mora da je u zimi osobit bio pogled na ove čudne blizance,
kad bijaše jedan gol, a drugi zimzelen, kad su u jednoga
bobice žute, a u drugoga biele. No što više! Imela biela nametne
se i na samu sebe! O tome je razpravljao dr. Tubeuf u
botaničkom družtvu u Monakovu (Ueber das Schmarotzen von
Loranthaccen auf eigenen Aesten. Botan. Centblbl. 1890. p. 80.
do 81. i p. 134.) On je našao mladu imelu, koja bijaše na
podini 3 mm. debela na drugoj grani, koja je segnula debljinu
od 8 mm. Tubeuf iztiče, da je Meyen već g. 1841.
(Pflanzen Pathologie) upozorio, da mlade imele na granama
starih imela »nisu« riedke. Tabeuf našao je svoju imelu na
jednoj jeli. Takov jedan slučaj bilježim za hrastovu šumu kod
Bukovca gornjega, u okolini zagrebačkoj, a bit će toga i po
drugim hrasticima domovine.


Prof. Ascherso n našao je u Miramaru bielu imelu na
oskorušu (Sorbus domestica), C. K o c h u dolnjoj Italiji na
poklopnjaku (Eucaljptus globulus), a za Englezku navode ju
dapače za Pelargonije! (Botan. Ztg. XXXIV. p. 583. 584.).


Poznamo preko 50 bilina hranilica na kojemu je do sada
nadjena biela imela, a što joj botaničari svraćaju više pozornosti,
to se od dana do dana taj broj umnaža.