DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1902 str. 55 <-- 55 --> PDF |
- 365 — supke. Sjeme klije »na« zemlji, poput niti tanahna klica zapili se u zemlju, upije u biline i razvije se njome u gomoljasti podanak iz kojega poraste poslije cvatuća stablika. Rod Orobanche ima do 380 poznatih vrsta, koje svojim osobitim oblikom takodjer padaju u oči, a toliko su nalične, da ih botaničari »obično« ne vole. Stablika, porasla iz gomoljasta podanka, osovna je, kruta, debela i mesnata, pokrivena brojnim, na vršku osušenim ljuskama. Otvoreni su cvjetovi pribrani u prikraćen klas, podavajudi obično jak miris, koji sjeća na karanfile, ali i ljubice. U Phelipeja cviet je modar ili ljubičast, u volovoda žut kao vosak, žućkasto-zagasite, crno-zagasite, ružičaste, jasnocrvene ili subiele boje. U nas ima od volovoda više vrsti. Orobanche pallidiflora živi n. pr. na korjenu od poljskoga strička (Cirsium arvense), druga jedna na korjenu od pelina (Artemisia campestris), ili na djeteljini, dunjici, babjoj dušici, na smilj-kiti, a naročito je poznata našim gospodarima Orobanche ramosa, koja tamani korjen konoplje i duhana- Za stolistnik (Achillea Milefolium) navodi Flora Croatica Phelipaea coerulea i t. d.. Ako korjeu ovih nametnica ne segne do biline-hranilice, počima mladica venuti, osuši se i usahne, jer nije kadra da prima hranu iz zemlje. Balanoforeje rastu u starom i novom svietu, ali im pojas ne seže daleko pieko ekvatora, Ima ih u mračnim prašumama na korenju poma, fikusa kao n. pr. Langsdorffia Maritzian a iz Venezuele i Nove Granade. U peto čislo bilina nametnica spadaju Rafflesiaceae, koje se razlikuju cvietom i plodom od modrih Balanoforeja. U ovo čislo spadaju najčudnovatije nametnice, u prvome redu Rafflesia Arnoldi u koje imadu pojedini cvjetovi jedan metar premjera, dočim je R. Pat ma nešto manja. Po Kerneru (Pflanzenleben I. p. 184. 185.) rastu ove orijašice na takovim mjestima, gdje se skupljaju slonovi ili po takovim putevima, kojima su oni prošli. Sigurno je, da hodajuće plodove razgaze, kojom prilikom im se sitno i Ijepčivo sjeme prihvaća za sto |