DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 6/1902 str. 53     <-- 53 -->        PDF

— 363 -
Potajnica cvate jednostranim grozdom na kojem poraste
klimavo, ijubičasto-crveno ili ružičasto, ugodno mirisavo cvieće,
koje pokrivaju veliki zaperci (Deckblatter). Znamenita je potajnica
ne samo zato, što se hrani bilinskim sokovima, ved i
zato, što se hrani i nevidima ili infuzorijama, koje usmrduje
sama, kao što n. pr, i nametnica Bartsia alpina (Visočica,
Badanj, Debelo brdo)´.


Nametnicu zovemo i »Parasit-?, pak ovo ime liepo pristaje
i takovim ljudima, koji bi htjeli da živu od tudjih žuljeva. Za
biline iznio je ovo ime u XVIII. vieku botaničar Micheli
u svom djelu »De Orobanche« (1720.) Vrstao je medju parasite
biline, koje se hrane od sokova živih bilina i životinja,
da si tako prištede svaki trud i muku. Dugo vremena smatrali
su parasitima i takove biline, koje druge rastline samo
pokrivaju, kao mahovi, lišaji, dapače vrstali su ovamo i mnoge
biline-povijuše. Nije davno tomu, da je Clusi a ros e a sa
Antila bila pravi vampir od koje druge biline stradaju, tvrdilo
se dapače za nekoje tropske biline, da druga stabla tako
snažno povijaju, da obima kora odpada. Po dru. Kerner u
parasiti samo su takove biline, koje se hrane od »hranitbenih«
sokova životinja i rastlina. Dieli ih u tri hrpe.


U prvu hrpu spadaju mikroskopski organizmi, koji živu
u tielu čovjeka i životinja, a naročito u njihovoj krvi. U drugu
hrpu idu one gljive, koje svojim micelijem izvlače hranu; u
treću hrpu redamo cvatuće biline, koje svojim sisalicama upijaju
hranu.


Brojne su nametnice razne bakterije i gljive, nu nas zanimaju
cvatuće biline. Medju ovima ima i takovih, kojima
manjka ne samo listno zelenilo (chlorophjU), većim dapače
manjka i zeleno lišće. U ovo čislo spadaju dva roda:
Cassjtha i Cuscuta, Vrste prvoga roda, živu u Novoj


´ O potajnici i drugim nekim nametnicima i „šumskom bilju" pisat demo
drugom prilikom. Po Flora Croatica, p. 678. imala bi na Velebitu rasti i nametnica
»Paederota«, nu po Kitaibelu to je »Bartsia alpina« (Neilreich: Nachtr zu


d. Vegetations-Verhaltnissen von Croatien, br. 138.).