DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 6/1902 str. 53 <-- 53 --> PDF |
— 363 - Potajnica cvate jednostranim grozdom na kojem poraste klimavo, ijubičasto-crveno ili ružičasto, ugodno mirisavo cvieće, koje pokrivaju veliki zaperci (Deckblatter). Znamenita je potajnica ne samo zato, što se hrani bilinskim sokovima, ved i zato, što se hrani i nevidima ili infuzorijama, koje usmrduje sama, kao što n. pr, i nametnica Bartsia alpina (Visočica, Badanj, Debelo brdo)´. Nametnicu zovemo i »Parasit-?, pak ovo ime liepo pristaje i takovim ljudima, koji bi htjeli da živu od tudjih žuljeva. Za biline iznio je ovo ime u XVIII. vieku botaničar Micheli u svom djelu »De Orobanche« (1720.) Vrstao je medju parasite biline, koje se hrane od sokova živih bilina i životinja, da si tako prištede svaki trud i muku. Dugo vremena smatrali su parasitima i takove biline, koje druge rastline samo pokrivaju, kao mahovi, lišaji, dapače vrstali su ovamo i mnoge biline-povijuše. Nije davno tomu, da je Clusi a ros e a sa Antila bila pravi vampir od koje druge biline stradaju, tvrdilo se dapače za nekoje tropske biline, da druga stabla tako snažno povijaju, da obima kora odpada. Po dru. Kerner u parasiti samo su takove biline, koje se hrane od »hranitbenih« sokova životinja i rastlina. Dieli ih u tri hrpe. U prvu hrpu spadaju mikroskopski organizmi, koji živu u tielu čovjeka i životinja, a naročito u njihovoj krvi. U drugu hrpu idu one gljive, koje svojim micelijem izvlače hranu; u treću hrpu redamo cvatuće biline, koje svojim sisalicama upijaju hranu. Brojne su nametnice razne bakterije i gljive, nu nas zanimaju cvatuće biline. Medju ovima ima i takovih, kojima manjka ne samo listno zelenilo (chlorophjU), većim dapače manjka i zeleno lišće. U ovo čislo spadaju dva roda: Cassjtha i Cuscuta, Vrste prvoga roda, živu u Novoj ´ O potajnici i drugim nekim nametnicima i „šumskom bilju" pisat demo drugom prilikom. Po Flora Croatica, p. 678. imala bi na Velebitu rasti i nametnica »Paederota«, nu po Kitaibelu to je »Bartsia alpina« (Neilreich: Nachtr zu d. Vegetations-Verhaltnissen von Croatien, br. 138.). |