DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1902 str. 50 <-- 50 --> PDF |
— 360 rivom drvu morale pretvoriti u nizku šumu, premda su prvobitno bile opredleljene za visoko šumarenje. Položaj je bio istina češćim poplavama izvržen, ali se ne može redi, da je na tlu voda stagnirala. Jedna od tih sastojina sastojala se od hrasta, briesta, jasena i topole, a druga je bila pretežno hrastova uz nješto primješanog briesta. Pa šta se dogodilo? U prvoj od spomenutih parcela nije bilo prve godine posije sječe poplave i panjevi su tako bujno potjerali, da se bolje nije moglo ni željeti. No druge godine bila je u proljeće, dakle kad panjevi tjeraju, poplava, pa kada je voda otišla, pokazalo se, da na sječini, gdje se te zime sjeklo, vrlo mnogo hrastovih i brestovih panjeva nije više tjeralo, a bilo je i jasenovih. Prošlogodišnjoj sječini nije ta voda naravski naškodila. Na drugoj parceli došla je voda u proljeće iste godine, kad je sastojiua sječena, pa kako se poplava toga proljeća ponavljala, potjerao je samo malen broj panjeva. Ovom neuspjehu nastojalo se pomoći tim, da se na tim mjestima podsijavao jasen. Navest ću ovdje još jedan primjer. Na spram Sremskih Karlovaca ima u Dunavu jedna ada^ obrasla vrbovom i djelomično topolovom šumom, a vlastničtvo je gradske obćine karlovačke. Ada je naravski izvržena čestoj poplavi. Ovdje se provadja t. zv. okresno gospodarenje (Kopfholzbetrieb). Poslujući jednom na toj adi upalo mi je u oči, da ima i nizkih panjeva no da su se ovi osušili, pa sam odmah mislio, da je tome uzrok proljetna voda i da se upravo radi toga ovdje zavela spomenuta vrst gospodarenja. Desilo se tu i nekoliko ljudi, pa ne kazujući im, što sam mislio, pitao sam ih, zašto nisu zaveli sitno šumarenje, a oni mi odgovoriše, da je tomu uzrok poplava i pokazase na one nizke uginule panjeve. Kad je dakle proljetaa voda opasna po vrbove panjeve, što tek da se rekne za hrastove. Karl Heyer, govoreći o sjeku na glavu (Kopfholzbetrieb) kaže: »Gleichwohl hat der Betrieb in gewis8en Ortlichkeiten seine eigenthiimlichen Vorziige, z. B. auf |