DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 6/1902 str. 48 <-- 48 --> PDF |
— 358 — Sa ovo nekoHko rieči, što sam o priebornoj sječi rekao nisam kazao ništa nova, no morao sam se toga ovdje dotaknuti radi predmeta, o kom se ovdje razpravlja. Pitanje načina gospodarenja za hrastove šume u nizini riešeno je ved u korist oplodne ili čiste sječe. U Njemačkoj literaturi vodila se polemika o priebornoj i oplodnoj i čistoj sječi, pa je vriedno spomenuti polemički napisanu knjižicu: »Planterwald oder schlagweiser Hochwald« od Hermana Fiirsta. Pisac članka »o lugu i lužnjaku« veli nadalje: »Nismo li tu sječu, (t. j priebornu) zatekli u našim lugovima? Svakako stoji da jest i jedno i drugo. Zašto da je onda napuštamo ?« Nisam posve na čisto s tim, koji bi se momenat imao smatrati onim, kad smo priebornu sječu zatekli, nu uzeću, da je g. B. H. tu mislio ono doba odkada su se naše hrastove šume počele bolje uredjivati, odnosno, od kako je hrastovina dobila cienu na tržištu i šume se počele sječi u većoj mjeri. Ako je to mislio, onda ne ćemo morati ići daleko u prošlost kakovih četrdeset do petdeset godina i po tom su dakle prije 40—50 godina zatečene liepe hrastove šume, uzgojenom priebornom sječom. Po Heyerorovoj su definiciji prieborne šume takove, u kojima se nalaze medjusobno izmiešana stabla najrazličitije starosti, visine i debljine, te kod kojih je gornji sklop krošanja više ili manje nepodpun. Ovakav izgled šume posljedica je sječe, koja se po izvjesnom principu obavlja. Pa jesu li ti hrastici bivše Vojne Krajine, koji zapremaju toliki grdan prostor, prije 50 godina izgledali ovako ili makar približno tako? Sigurno nisu. Je li potreba prijašnjih generacija na hrastovom drvu bila tolika, da se na tom grdnom kompleksu mogla provadjati i najprimitivnija prieborna sječa? Sigurno nije. Na protiv, znamo, da su te šume i prije 50 god. bile prestare, pa ako su pojedini individui medju sobom bili i različite starosti, ipak nije medju njima bilo stabala glavne sastojine izpod, recimo |