DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1902 str. 47 <-- 47 --> PDF |
— 357 — ukazuje se u mislima nedogledna perspektiva posljedica, koje bi taj korak sobom povukao. U današnje doba izbjegava se prieborna sječa i ostavlja se samo ondje, gdje je to prijeka potreba Kod naših šuma ne može o tom biti govora. To je pitanje konačno ved riešeno. Od dobrih strana prieborne sječe moglo bi se kod šuma u ravnici spomenuti jedino to, da se priebornom sječom dobrota tla bolje sačuva, no kad poznamo bogatstvo tla naših šuma, odpada i to. Naprotiv ukazuju nam se hrdjave strane prieborne sječe u svoj svojoj veličini. Kod hrastovih šuma glavna nam je svrha, da postignemo čim veči postotak tehnički sposobnog drveta. Abstrahirajući to, da će taj procenat po svoj absolutnoj veličini biti veći u sumama, koje su postale čistom sječom, koje su dakle bile u mladosti u gustom sklopu, a kasnile razumno proredjivane, mora se uzeti u obzir još i taj vrlo važni momenat, da je samo u takim šumama moguče odgojiti stabla osobito povoljnih dimenzija, stabla pune, čiste i pravne deblovine, a suvišno je i govoriti o velikoj razlici tržnih ciena kod raznog tehnički sposobnog drveta. Posve je jasno nadalje, da se hrastovo stablo, koje je u mladosti oštećeno, ne može natjecati s onim, koje je od toga ostalo poštedjeno, a to su upravo neizbježive posljedice prieborne sječe. Koliko li je fališuih starih hrastova dobilo klicu bolesti još u mladosti, pa im i vriednost zaostaje daleko za zdravima. Mora se dodati još i to, da hrast ne voli sjenu, a kod prieborne sječe bit će on velikim dielom svoga života u sjeni što mu ne može biti od koristi. Konačno se mora iztaknuti još jedan vrlo važan uzrok, sbog koga bi bilo vrlo teško uvesti priebornu sječu kod imovnih obćina, a to što su imovne obćine obterećene servitutom paše i žirovine. Prieborna sječa značila bi gotovo isto što i vječita branjevina, a to se obzirom na iztaknutu činjenicu ne može provesti kod imovnih obćina. |