DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1902 str. 46 <-- 46 --> PDF |
- 356 — poplave, koje najvedom brzinom k nama dolaze te koje u gornjem svom toku sobom donose velike množine oblučja, šljunka i t. d., koje se u pomanjkanju na zgodnih, mjestih postavljenih pregrada zaustavljati ne može, te ovako gornji dio Save zamuljuje«. Kad sam spomenuti svoj člančid pisao, nije mi bila poznata ova knjiga g. Tomca, već sam rekao ono, što sam živeći u Posavini morao opaziti. Isto tako, nije mi onda bio poznat članak obde poštovanog i uvaženog strukovnjaka g. Josipa Kozarca, koji je pod naslovom »K pitanju pomladjivanja posavskih hrastika« izišao u II. sveze! »Š. 1.« od g. 1886. Službujući u istom kraju, rekao je g. Kozarac na jednom mjestu u tom svom članku izmedju ostalog: »Hrastici su jur prestari, a da bi mogli obilno uroditi, povodnja učestala svakom godinom, vrieme samo posta nekako abnormalno bez pravoga prelaza od jedne godišnje dobe u drugu, više mokro i studeno nego li suho — sve momenti nepogodni pomladjivanju«. Fakt je dakle, da u posavske šume, naročito one od Lonje do blizu Broda dolazi danas više vode, nego nekada, česte poplave su upravo nesreća za onaj kraj, pa su s toga s mjerodavnog mjesta i poduzete obsežne mjere, da se tome na put stane. Jezgra svega, što je ovdje rečeno, bila bi ovo: Neuspjevanju hrastovih kultura u poplavnim sumama nije uzrokom zavedenje čiste sječe. Tlo može u pojedinim slučajevima uslied čiste sječe djelomično omočvariti, ali je već i prije moralo biti jako vlažno ; nu na takovom tlu nije niti prije moglo biti hrastova baš zbog te pi´evelike vlage. U današnje doba češće su veće i gugotrajnije poplave. Iz ove kratke rakapitulacije sliedi, da predloži g. B. H. kako da se hrast u poplavnoj šumi ipak održi, počivaju na krivoj predpostavci. Da priedjemo na te predloge. Onome, tko pozna naše poplavne hrastike, pa čuje, da bi ih trebalo proglasiti zaštitnim šumama i uvesti priebornu sječu, |