DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1902 str. 42 <-- 42 --> PDF |
— 352 — vedoj mjeri do žilja, što je preduvjet za jaču transpiraciju. Slično se opaža i kod tla, koje je jako propustivo. Ne treba smetnuti s uma ni to, da u rano proljede dok šuma još nije izlistala, obično duvaju vjetrovi. Ovi vjetrovi pospješuju izhlapljivanje golog ili samo nižom vegetacijom obrasloga tla, pa ga više puta u gornjem sloju posve izsuše. U šumi pak, gdje vjetar nema ni u daleka toliko upliva, ne može se tlo toliko osušiti, a kako drveče u to doba ne transpirira, nema faktora, koji bi osušenje šumskog tla prouzrokovao. Tlo je dakle u rano proljeće u šumi bezuvjetno vlažnije nego li na otvorenom prostoru, pređpostavljajuci inače iste okolnosti. Ostavimo medjutim na stranu teoretska razlaganja, pa se povratimo za čas u Šumu. Stare naše hrastove sastojine sieku se čistom sječom (uz predhodnu predzabranu ili bez ove) pa vidimo, da na tim mjestima nisu nastale močvare. Ako pak hrastove kulture mnogo puta nisu uspjele bit će im drugi uzroci 0 kojima ću docnije govoriti. Mi govorimo o šumama, koje leže u području rijeka, te su izvržene njihovoj poplavi, u koje dakle osim oborina dolazi daleko veći dio vode iz rieka i potoka, koje poplavu prouzročuju. Premda kažemo za ove šume, da leže u ravnici, ipak to tlo nije posve horizontalno, nego ima viših i nižih mjesta. Najveći dio poplavom nadošle vode izteći će opet na isti način, na koji je i došao, ali će jedan dio vode ostati na onim nižim mjestima, koja imadu kotlinast oblik. Ovakovih nižih mjesta imademo tri vrsti: 1. takovih, na kojima voda leži samo kraće vrieme i koja su šumom obrasla. 2. takovih, na kojima voda sad dulje, sad kraće leži prema tome, da li je godina kišovita i poplavna ili sušna; na ovim mjestima nema šume, osim može biti po gdje koji zakržljali jasen ili vrba. 3. takovih, na kojima vode obično nikada ili samo u rietkim posve sušnim godinama nestane. Ovo su močvare i posve naravski, takodjer bez šume. |