DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 6/1902 str. 40     <-- 40 -->        PDF

— 350 —


prilično osamljeni, iznio svoje predloge, mogli bi se ti predloži
i uzeti u razmatranje, ali kako je on to protegnuo na poplavne
šume u obde, gdje se voda znade duže uzdržavati, te time
svoje nazore generalizovao, mora se na to odlučno odgovoriti.


Istina je, da transpiracija biljaka igra obzirom na kolanje
vode veliku ulogu i da je množina te transpirirane vode velika,
no da se pri tome uzmogne ocieniti upliv transpiracije na
vlagu tla u svakom pogledu, mora se imati na umu njegov
položaj, sastav kao i terenski odnošaji.


Gosp. B. H. uztvrdio je, da ee odstranjenjem starih stabala
tlo uslied na razne načine pridošle vode postati toliko
mokro, da će se na njem žir upljesniviti i iztrunuti ili u najboljem
slučaju naklijati, ali ipak uginuti. Nema sumnje, da se
ova tvrdnja´ odnosi na najgornji sloj tla, jer se hrastov žir u
ovom sije.


Da promotrimo u koliko je ova tvrdnja temeljita obzirom
na naučna izpitivanja različitih strukovnjaka.


Bez sumnje, da će od sve vegetacije šuma najviše transpirirati,
jer je intenzivnost transpiracije ovisna o veličini površine
transpirirajučih organa, a to je kod šuma listnjača lišde,
kojeg ima u vedoj množini, nego li sličnih organa kod drugih
biljaka i koje ima nekoliko puta toliko veliku površinu, kao
što su ona tla, na kojoj dotična suma stoji. Premda su izpitivanja
u tom smjeru samo u malom provedena i onda po tom
obdeniti zaključci izvedeni, slažu se mnogi u tome, da de šuma
za vrieme vegetacije transpirirati po prilici 5,000.000 kg. vode
na jednom hektaru. Ovo bi bio vodeni sloj od 50 mm. debljine.
S druge strane uzima se, da za vriemn vegetacije u
srednjoj Evropi padne na zemlju oborina u iznosu od 2—3 ´j^
milijona kg., a preko čitave godine oko 5 mil. kg., od koje
množine polovica nestane bez upliva regetacije.


Pisac ovih redaka nije u svojoj duši uvjeren o preciznosti
ovih brojeva, ali se ipak iz njih može zaključiti razmjer oborina,
koje u tlo dospiju, te množine vode, koju je vegetacija
u stanju transpirirati.