DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 6/1902 str. 14     <-- 14 -->        PDF

— 324 —


upravnim odborima u županijama) nadležan, da izreče u prvoj
molbi odluku o podielenju zamoljene dozvole. Proti takovoj
odluci dozvoljen je utok na kr. zem. vladu, odjel za unutarnje
poslove. Nalazi li se objekt, preko kojeg valja praviti spuzaljku
u području gradova, navedenih u §. 1. zakona od 2. lipnja
1894, 0 ustrojstvu gradskih obćina, tad odlučuje kr. zemalj.
vlada u prvoj i zadnjoj molbi.


Političke će oblasti odlučivati samo o tom, da li se zamoljena
dozvola pravljenja spuzaljke ili ine sprave izdaje ili
ne, — dočim nisu nadležne da odlučuju o pitanju
glede naknade eventualne štete. Zato ako od takova
poduzeća nastane kakova šteta, valja oštećenog odputiti na sudbenu
oblast, buduć da u §. 25, šum. zakona nije statuirana
iznimka, po kojoj bi u takovom slučaju bile političke oblasti
nadležne, da odlučuju o naknadi štete.


čim pako takova iznimka učinjena nije, vriede obćeniti
propisi glede naknade štete, po kojima su sudbene oblasti nadležne,
da 0 takovim zahtjevima odluče.


U odluci političke oblasti imadu se točno navesti svi
uvjeti i oprezi, uz koje se dozvole izdavaju. A političke oblasti
su dužne, da vode nadzor o tome, da li se izdane odredbe
točno izvršavaju.


K procjeni vriednosti hrastovih sječina.


Kr. nadšumar g. I. Kozarac razpravlja u »Šumarskom
listu« br. 4. o. g. vanredno važan i veoma zanimiv predmet
0 proračunavanju vriednosti hrastovih sječina; on razlaže
otvoreno sve mane dosadašnjeg načina procjene posavskih
hrastika i predlaže neke reforme, koje bi bile po njegovom
mnienju kadre, da dovedu u bolji sklad obavljenu po šumarstvu
procjenu sa zbiljno m prodajnom vriednosti procjenbenog
objekta.




ŠUMARSKI LIST 6/1902 str. 15     <-- 15 -->        PDF

— 325 —


Gospodin pisac predpostavlja u svrhu valjane procjene
hrastovih sječivih sastojina, da se točno ustanove:


1. proizvodni troškovi, 2. tržne cieue za gotovu ili polugotovu
hrastovu robu, 3. drvna masa izabranih uzor stabala
poslie obavljenog izbrajanja sastojina i 4. tehnička sposobnost
pojedinih stabala i debala; i tim su zbilja izcrpljeni svi momenti,
koji uplivaju na ustanovljenje prave prodajne vriednosti
hrastovih sastojina, jer, jesmo li u stanju točno i valjano odgovoriti
na pitanja stavljena u ovim četirim točkama, onda ne
ima dvojbe, da će procjena obavljena na temelju tako pouzdanih
podataka, za ista biti takodjer podpuno valjana i pouzdana.
Neka nam ali bude dozvoljeno, da sa našeg stanovišta
izpitujemo, da li i u koliko su predloži gosp. nadšumara u
stanju, da nas dovedu do željene mete, pa tu prije svega i
mi mnijemo, da će procjenitelj pomoću njih moći sigurno pouzdanije
rezultate dobiti, nego dosadanjim načinom procjene
u Posavini; nu s druge sirane eto kostatirarao, da nas ne će
modi niti ta metoda podpuno udovoljiti, jer ne ćemo ni njom
postići rezultate, koji bi bili sasma valjani i bez pogreške,
kao što valjda niti ikojom drugom pod obstojećira okolnostima,
a sve to pako za to, jer


1. nije šumski procjenitelj ujedno i drvotržac, koji će biti
bolje u stanju prosuditi sposobnost hrastovih debala za proizvodnju
najraznovrstnijih drvnih sortimenata;
2. jer su za nas pouzdane i prave tržne ciene velikoga
diela hrastove robe veliki znak pitanja i
3. jer se pače ni proizvodni troškovi ne dadu uvjek i u
svim okolnostima sasvim valjano i točno ustanoviti.
Jednom rieči, šumski procjenitelj nije u stanju, da podpuno
odgovori na pitanja sadržana u predpostavci gosp. pisca, spomenuta
gore pod br. 1., 2. i 4.


Po našemu nazoru, bilo bi za procjenitelja pod ovakovim
okolnostima najuputnije, da na temelju pribavljenog si, čim
obsežnijeg izkustva, po svom*naj bojem znanju sastavi
točnu i detailnu procjenu, ali samo za vlastitu




ŠUMARSKI LIST 6/1902 str. 16     <-- 16 -->        PDF

— 326 —


odnosno prodavaočevu porabu, bez obuarodovanja iste,
a u tu svrhu, da se ustanovi svota, izpod koje se
dotična sastojina ne će prodati, ili samo u skrajnim
i izvanrednim slučajevima.


Svaki nudioc nek si vlastitom procjenom pribavi potrebna
data, pa ako budemo na taj način kroz stanoviti niz godina
obavili nekoliko prodaja jedinstveno u cieloj zemlji, za cielo
ćemo sakupiti i dovoljno valjanog materijala i dovoljnih i valjanih
podataka, pomoću kojih nam ne će više biti tako težko,
polučiti pouzdanije procjenbene rezultate, uzev medju tim uvjek
obzir na obstojeće tržne okolnosti


Nije u ostalom možda izključeno, da bi se prvi pokušaj
izjalovio, ali poznavajuć si hrastovinu, kao objekt osobito tražen
i valjan, nije moguće, da se drvotržci ne će skoro prilagoditi
novim zahtjevima, a mi ćemo možda već prve godine čudom
se čuditi, kakovih diferencija ima medju pojedinim ponudama !


Zašto da i nadalje nastavljamo nerazmjernu borbu, a na
našu štetu, mi koji znademo, da smo pogriešili, a ne znamo
gdje i kako; zar se moramo godimice pred drvotržcima pokazivati
kao nespretnjaci? Sigurno ne! Jer ako nam oni taje
cienu za njihove polufabrikate, zašto da mi njima našu procjenu
saobćujemo ?


Ne učinimo li to, barem smo si Često prištedili nepriliku
u koju eventualno možemo doči.


Ne ima li nudioc pred sobom procjene, promotrit će bolje
prodajni objekt, stabla, i tim staviti reelniju samostalnu ponudu,
a ne će u najboljem slučaju tek po koji postotak nad procjenom
nudjati, da kod 5, 6 ili dalnjeg prodajnog objekta
ostane dostalcem, ako je kod prvanjih možda propao.


To bi bio po našem mnienju za sadi pravi put, kojim
treba da podjemo, želimo li s vremenom polučiti dobre, odgovarajuće
i bezprikorne procjene našega blaga! Starina Danhelovsky
uviek je to preporučao, a i sam se prema tomu držao,
tek ostao je uviek osamljen, pa s toga i [nije čudo, da nije
imalo njegovo nastojanje željenog obćenitog uspjeha.




ŠUMARSKI LIST 6/1902 str. 17     <-- 17 -->        PDF

— 327 —


A sada da se svrnemo opet razlaganjima gosp. pisca.


Ponajprije pada nam u oČi obstojnost, da se u Posavini
hrastovi promjeri mjere s korom i da se takovi sračunavaju i
procjenjuju, zatim da se jedinične ciene ustanovljuju na temelju
promjera u prsnoj visini, i da za opredjeljivanje drvne
gromade služe uzor-stabla, koja čini se, budu izabirana bez
obzira na oeienjenu poprečnu duljinu (to baš ne. -Ur.) i formu
debala, — a sve to odobrava gosp. pisac i ne ,smatra se ponukanim,
da i u tom pravcu nastoji propagirati kakve reforme.


Zar ne bi bilo shodnije, da se drvna gromada izračunava
bez kore, toga suvišnoga balasta, čija se sadržina u obde, a po
gotovo kod svakog uzor-debla najtočnije dade ustanoviti^


Nadalje nas ne mogu da zadovolje ciene, što no se temelje
na promjerima mjerenim u prsnoj visini sa korom, a bez obzira
na oblik debla: po našem sudu puno bi više odgovaralo,
kad bi se iste utanačivale na podlozi onoga promjera, što se
nalazi ii sredini duljine debla, pa k tomu bez kore, i onda
s obzirom na vrstnoču (kvalitetu) samog debla.


Gosp. pisac sam priznaje, da ne ima ni dvije sječine, na
kojima bi bili hrastovi jednaki, a mi tvrdimo, da ne ima ni
2 hrasta, s kojima bi mogli reći, da su posve jednaki, pa opet
ostaje pri tomu, da se obavlja procjena pomoću uzor-stabala i
jeonostavnoga izbrajanja mjerenjem prsnih promjera.


Vrijednostne činjenice ovisne su ali od mnogovrstnih momenata,
kao što sto su to: promjer, duljina, čistoća (od granja),
upravnost, kalavost debla i t. d., pa kako sve to upliva na
veću ili manju uporabivost svakog pojedinog stabla, bilo bi za
cielo svrsi shodnije i sigurnije, kad bi se procjenjivalo
stablimičn o t. j . točnim izbrajanjem i mjerenjem stablo po
stablo, a uz to uzeo nuždan obzir na sve one faktore,
koji uplivaju na kvalitetu, na vriednost.


Dakako, da će takav postupak biti tegotniji, a zahtjevat
će i više vremena, ali će rezultati biti prema tomu i pouzdaniji,
jer će pri tomu raditi ne samo mjera i raČiin, nego i vid
i sluh !




ŠUMARSKI LIST 6/1902 str. 18     <-- 18 -->        PDF

- 328 —
Gosp. nad šumar-pisac stvara pojedine vriednostne razrede
debljine hrastovine na temelju drvne surovine potrebne za proizvodnju
francezkih dužica. To nam se svakako čini neopravdanim
i jednostranim.


Detailnim razlaganjem ustanovljuje on u svojem članku
potrebiti promjer za produkciju francezkih dužica tako, da 6e
za proizvodnju jednogja reda ili vienca takovih dužica biti potrebita
debljina trupca od 48, za 2 vienca ona od 82, za
3 vienca 120, a za 4 takova od .160 centimetara; prema tomu
bili bi razredi debljine po njegovom:


1 razred oko 48, dakle 46—50 centimetara,


2 razred od 51 — 82,


3 razred od 83—120,


4 razred od 121—150 centimetara.


Po tomu ne bi n. pr. bio trupac sa promjerom od recimo
118 cm. vredniji od onoga sa 85, jer spadaju oba u jedan
razred. A zašto da je baš znatne razlike medju trupcima debelim
primjeric 48 153 centimetra, pošto ne idu u isti razred?
A osim svega toga: Zar u obće ne ima za hrastovinu bolje,
mnogo bolje uporabivosti od one za fraucezke dužice ?


Gosp. pisac tvrdi, da se jedan dio, i to samo najbolji
dio hrastovog trupca dade uha mije unovčiti, ako
se iz toga diela proizvadja ne francezka dužica, već piljen a
roba , a taj najbolji dio, iz kojega se jedin o dade načiniti
piljena roba, koja će biti skuplj a od dužičarske, da iznaša
tek 10—30% sveukupne tehničke drvne mase!


Premda sam slabo upućen u proizvodnju francezkih dužica,
jer se ona u Podravini već od davna ne proizvadja, to
ipak ne mogu gornju tvrdnju smatrati opravdanom, već motiviram
svoj nazor analogno onomu, kako i gosp. pisac podkrepljuje
svoju tvrdnju, na ime;


Kako je moguće, da se pilane, velike pilane, osnovane
ogromnim kapitalom, mogu uzdržati, kad ne bile u stanju,
više nego 10—307ii sveukupne tehničke drvne mase bolje izcrpiti,
nego trgovac francezkim dužicama?




ŠUMARSKI LIST 6/1902 str. 19     <-- 19 -->        PDF

— 329 —


Neka mi oprosti gosp. pisac, ako ga upozorim na protuslovje,
koje počinja tako rekuć u istom stavku. On veli na
ime na strani 194. svoga članka, da su pilane kadre »puno
intenzivnije izcrpiti sječinu, nego li proizvadjač dužica,
jer pilana izpili i takove komade i komadide, kojih dužičarski
producent upotrebiti ne može«, a odma zatim uzpostavlja
gornju tvrdnju o onako relativnoj prednosti pilane! Biti će,
da dužičari dobivaju hrastove prejeftino, pa su samo tako u
stanju »pokraj pilana u obće obstati!?"


Iz ciele razprave gosp. pisca proizlazi, da je, čini se, francezka
dužica njegovo osobito mezimče, jer sve svoje predpostavke
temelji na njenoj proizvodnji, a učvrščuju nas u tom
mnienju rezultati, koje dobiva, računajuč šumsku pristojbu za
slučaj, da se proizvadja piljena roba, kao što i predpostavka,
da je gubitak kod rezanja u pilanama 40 — SO"/,,. Ovo potonje
može i mora da \]e kod ručnog pilenja, u obče kod ručne
radnje, nipošto pako kod paropila.


Što se tiče šumske pristojbe kod piljene robe najbolje vrsti,
to će ista za cielo više iznašati, nego 40—48 kruna po m´,
pošto se za okrugljaše lahko postizava šumska pristojba od
50—60 kruna, a proizvadjač piljenica, koji te okrugljaše dobiva
već iz druge ruke, računa sigurno još i na kakav dobitak.


Najjeftinija piljena roba — frizi — prodaje se na pilani
za 70 kruna po m´, a to i u sadanjim dosta nepovoljnim tržištnim
okolnostima, pa ćemo po tomu lahko moći po prilici proračunati,
da je šumska pristojba piljene robe puno veća, ako promislimo,
da se tamo za vinscote (Wagenschuss) 140, za furnire
pako ciena od 200 i više kruna za m´ polučuje.


U pogledu tržištnih ciena vrednijih hrastovih razvrstbina,
ne može bečki trg biti mjerodavnim, a što se dogadja na inozemnim
tržištima, nije poznato niti našim šumarskim stručnim
listovima, dok trgovački listovi o tom šute, a to je zoačajno!
Oni nam pače ne odaju ni same mnogovrstne nazive skupljih
i skupih piljenica. S toga mislim, da upit kr. nadšumarskog
ureda u Vinkovcima, upravljen na sve veletržce, a tičući se


24




ŠUMARSKI LIST 6/1902 str. 20     <-- 20 -->        PDF

— 330 —


visine proizvodnih troškova i tržnih ciena, ne de pružiti željenog
rezultata, te da 6e eventualno dobiveni odgovori šumara
i šumovlastnika možda samo zbuniti.


Još na jedno neka mi bude dozvoljeno upozoriti, što mi
je upitnom članku palo u oci, a to je ukamadivanje troškova
kod izračunavanja šumske pristojbe.


Prema današnjim novčanim odnošajima bolje bi odgovarao
kamatnjak od 5°/^ nego 6´7o; šumsku pristojbu, koja se
obično odma plaća, trebalo bi uzeti u račun s karaatami, ako
se ovi računaju kod troškova proizvodnje, jer se potonji izpladuju
postepeno, a često ili vedim dielom mnogo kasnije. Ako
se pako u uračunat se imajudoj poduzetnoj dobiti od lO ^ možda
ved nalaze i kamati šumsko pristojbene glavnice, to mnijem,
da de se težko tko nadi, koji bi bio voljan — po gotovo ako
možda tudjim novcem radi, — uložiti u nesigurno poduzede
svoju snagu, vrieme i znanje — za ciglih 10 —^ 6 = 47o (po
10 — 5 = 5%)!


Po našem mnienju glasio bi primjer naveden na str. 184.


185. upitnoga članka ovako;
Troškovi 1 do 4 208 K. — fil.
k tomu 5% kamata 10 K. 40 fil.
preizdatci . . . . 218 K7"4(rfil7
Utržak 550 K. — fil.


Razlika obiju svota izrazuje šumsku
pristojbu, obteredenu još sa 10% poduzetničkom
dobiti i 5"/o kamatami, t j . 331 K. 60 fil.


Cista šumska pristojba pako bila
331-60


bi prema tomu —.. .. -= . . . . 288 K 35 fil.


Vele zanimivo razlaganje gospodina nadšumara Kozarca,
ponukalo me je da i ja iznesem pred javu ovo svoje mnienje
i nazore u tim stvarima, pa ako sam u predstojećem možda
gdjegdje koju preostru rekao, to molim velecienjenoga g. pisca




ŠUMARSKI LIST 6/1902 str. 21     <-- 21 -->        PDF

— 331 —


da me izvoli izvinuti i oprostiti mi što obzirom na osobitu važnost
razpravljane teme, uijesam mogao posvuda prilagoditi se njegovim
nazorima.


Osvjedočen sam, da ni moje nazore ne će svatko odobravati,
nu u tomu ipak za cielo mislim, da sam u pravu, ako
uztvrdim, da je predmet vriedan i da se svestrano razpravlja i
obradi, jer de se samo takovim načinom modi doči bliže i blizu
željenoj svrsi i cilju.


Josip Sacher, vlastel. nadšumar.


K poznavanju sječivih hrastovih šuma slavonske
Podravine.


Prlobćuje vlastelinski nadšumar Stjepan pl. Haiikoiiyi.


Nakon izminuda ugovornog roka izmedju vlastelinstva valpovaČkog
8 jedne strane, a tvrdke S. H. Gutmann u Belišdu
8 druge, — u kojem je potonja izrabila kupljene šume god.
1884., došlo je do toga, da vlastelinstva valpovačko i bizovačko,
koje je zadnje proizašlo diobom prvobitnog valpovačkog, prodadu
novu seriju sječivih hrastovih sastojina opet na nekoliko
godina.


I zaista, došlo je do kupoprodaje 8. odnosno 19. listopada
1895., — kojeg potonjeg dana je obostrano podpisan
ugovor — tako naime, da je postao dostalcem najbolji nudioc,
francezko dioničarsko družtvo »Societe d´ importation de Chene«,
koje sada ima svoje glavno skladište u Normancima, a osim
toga još takova u Zagrebu i Vrbanji, i koje se u našim krajevima
ved od kojih 26 godina bavi izrabljivanjem i izradjivanjem
kupljene hrastovine u veliko. Šume su te kupljene za
izradbu u vremenu od 12 godina.


Obavljena je pako prodaja bez priobdenja rezultata procjene
na temelju pismenih ponuda, od kojih su, kako je spo