DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1902 str. 63 <-- 63 --> PDF |
— 305 — Šumski zakon provadja se u Rumunjskoj velikom strogošću i eneržijom. Zbog pošumljiTiinja pjeskulja u PodraTini, kojih ima dosta naša imovna obćina gjurgjevačka, pa se i pošumljenjem istili u zadnje vrieme dosta bavi, pošao je šumarnik upravitelj iste imov. obćine g. E. Slapničar pr. mj. u Ugarsku, naročito na držav. pospoštiju Deliblat, da razgleda tamošnje radnje oko pošumljivanja živoga pjeska, a o kojima smo i mi svojedobno u našem listu nekih viesti donieli. Nadamo se, da će g. šumarnik Slapničar biti tako Ijubezan o onom što je tamo vidio i proučio izvjestiti u našem „Šumarskom listu". Mi imamo tih pjeskulja razmjerno malo, pa bi ih i mogli u kraćem vremenu pošumiti; a drago bi nam bilo, da nas koji od stručnih prijatelja — bar kratkom noticom — izviesti o pjeskuljama oko Bunića u gor. Krajini 0 njihovom sadanjem stanju. Požar velike pilane Eislera i dr. u Zavidoviću u Bosiioj o kojem su gotovo sve naše novine viesti doniele, nije baš samu pilanu zahvatio, već neke nuzgredne gradjevine spadajuće istoj, pa i samu željezničku stanicu. Nu silna je šteta nastala time, stoje izgorjela ogromna množina nakladanoga drva, naročito izgorjela je silna zaliha gotovo piljene robe, naime do 2000 vagona iste. 0 prenosi! šumarske nastave sa šumarske akademije u Tliarandu na sveučilište u Lipskom mnogo se je zadnje vrieme pisalo i da se tim učini koncesija modernomu duhu vremena, koji se je očitovao proti izolovanim akademijama i traži, da se ova nastava prenese na sveučilišta ili telmičke visoke škole. — Ovo je jedna od najstarijiti šumarskih škola, koju je još početkom prošloga stoljeća, ponajprije kao privatnu školu osnovao glasoviti Henrik G o 11 a, pa kad ju je država preuzela u svoje ruke, imenovala ga je ravnateljem iste, pa je kao takav na njoj djelovao sve do svoje smrti, koja ga je u visokoj dobi pokosila (1844.). Po obćem sudu bila je to najglasovitija njemačka šumarska akademija, smještena u malom pokrajinskom gradiću uslied prostranih državnih šuma a nedaleko Draždjana. Tharandska šumarska akademija osobito je bila na glasu, a i dobro posjećivana, za vrieme kad je na njoj djelovao Pressler i J u d e i c h, nu u zadnje doba počeo je padati broj slušača, pa se i to kao jedan od razloga navadja što se misli ta akademija napustiti; uz to postao je i život u Tharandu vrlo skup, jer ga sila stranaca kao neku vrstu liečilišta mnogo pohadja Sama je akademija bila, kako smo i sami osvjedočili, obilno obskrbljena svimi naučimi pomagali, naročito i velikom bibUotekom. Nije ipak istinita |