DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1902 str. 58 <-- 58 --> PDF |
— 300 — Odi´edjena je 100 godišnja obhođnja, a uredjenje ima se obaviti polag Gottine šestarske metode ; obhođnja se dieli u 5 gosp. perioda po 20 godina. Ima se izračunati sječivi prihod za svaku od ovih perioda sumarno, a za prvo desetgodišnje razdoblje I. periode za svaku godinu. Za proračunavanje prirasta mladjih sastojina mogu se rabiti skrižaljke prihoda, koje se nalaze u šumarskom kolendaru za bukove šume. Šuma ima se sječi oplodnom sječom, koja traje pet godina; koliko velike će biti pojedine sječine? — Uporaba šuma: Gdje i pod kojim je uvjetima dozvoljena šumska paša; kako se ima paša izvršivati; što propisuje šumski zakon u tom pogledu ? — Mjeračina šuma: Što je svrha šumske izmjere kod novoga sastavka gospodarstvene osnove za šumu koja do sele nije bila uredjena; što se ima pri tom izmjeriti; koji se strojevi rabe za pojedine radnje ili vrsti izmjere, kako se kod izmjere postupa, te koji se nacrti odnosno spisi sastavljaju na temelju ove izmjere? Svi kandidati položiše izpit i to dvojica: dobrim, a osmorica dovoljnim uspjehom. Prošlogodišuja skupština kranjsko-primorskoga šumarskoga družtva obdržavala se je u neposrednom našem susjedstvu, naime u šumama „Kočevja", koje se tiče našega „Gorskoga Kotara", i tom prilikom pregledane su tamošnje, većinom bukove šume, naročito šume kneza Auersperga. Te šume nose samo malenu rentu, kao u obće svi bukvici, pa je tom prilikom poznati stručnjak šum. ravnatelj g. Hufnagl govorio o tom, kako bi se mogao rentabilitet ovih šuma dići. Ono, što je on tom prilikom govorio, vriedi većinom i za bukove šume našega „Gorskoga kotara". Hufnagl upozoruje na poznata loša svojstva buko vine, ujedno na silni riziko svih poduzeća, koja bukovinom rade; ne ima vrsti drva i robe, koja bi u toj mjeri u kratkim razdobljima bila izvržena toli silnim promjenama u cieni kao bukova. Giene variraju često za nekoliko stotina postotaka. Malo je s toga trgovaca, koji hoće u bukovini da rade. Proizvodnja tavoleta i testona od toga najviše trpi a to je tako rekuć glavna piljena roba, koja se od bukovine izradjuje. Hufnagl drži, da posjednikom bukovih šuma´još najviše može pomoći država i to: shodnima mjerama kod sklapanja carinskih i trgovačkih ugovora, sniženjem voznih ciena na željeznicama i što većom uporabom bukovine u javne svrhe, naročito da rabi na svojim prugama bukove željezničke podvlake; osim toga da podupre sve tvornice i poduzeća koja bukovinu iperadjuju, osobito ona, koja se bave suhom destilacijom. — Sama bukva neka se na Krasu pod nikoji način sasvim iz šuma ne iztisne, jer su njezina osobita svojstva glede zaštite i poboljšanja tla u obće velika, a za Kras od neprocienjive vriednosti i važnosti. Ne valja ju dakle sasvim istisnuti i zamjeniti lih četinjačama, već |