DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1902 str. 55 <-- 55 --> PDF |
— 297 — manje izvezlo nego u I. četvrti lanjske godine. Razumljivo je to, jer hrastovi trupci ´idu najviše u Njemačku, a taj je trg, kako gore spomenusmo, sada najvećma oslabio. Najbolje još ide hrastova francezka dužica, jedan od glavnih naših proizvoda iz hrastovih šumah, prem već sporadički dolaze viesti, da su proredjene zalihe na toj robi na nekim trgovima nadopunjene, pa bi moglo doći do reakcije, kakova je na tom trgu običajna. Odlučit će konačno o tom vrieme u ovomu mjesecu. Ne bude li zloglasnih svibanjskih mrazova, trebat će francezki vinogradari i opet mnogo dužice, pa će joj ciena biti i nadalje visoka. 0 tom koliko će se francuskih dužica ove radne kampanje (g. 190I./2.) izraditi kod nas i susjednim nam zemljama, može se razabrati iz priležećeg izkaza sastavljenog po poznatom našem šumskom trgovcu-dužičaru g. L pl. Blažiću. Iz ovoga se iskaza najbolje vidi, kako je Rumunjska postala vrlo važnom zemljom za proizvodju francuskih dužica, te koja nam na tom polju veliku konkurenciju pravi, a ne manje i Bosna u kojoj još sve do sele nisu hrastici sasvim izcrpljeni, kako se često čuje. Kako je izvoz u Italiju povoljan, pače i porasao, a Italija je glavna zemlja u koju ide mekano drvo i bukovina iz gor. Krajine i našega Gorskoga kotara, to u ovim krajevima nije naša šumska trgovina baš u osobito nepovoljnim prilikama, nu mnogo trpi od utakmice onih sjevernih zemalja, koje se povlače na jug sa svojom robom sa slabijih sjevernih, tržišta. Sad je baš počelo pravo vrieme za prodaju sječina u našim brdskim šumama, pa ćemo nastojati, da o tim prodajama obširnije u budućem broju izviestimo. Prodaja „taninskoga" drva dobiva sve veću važnost od kako su nuz tvornicu u Županji i Mitrovici osnovane još dvie takove tvornice, naime ona u Belišću i Našicam, koje dvie potonje jesu prislonjene uz pilane. Uz težnju ovih tvornica, da si osjeguraju potrebitu surovinu, jer taninsko drvo doista trebaju i preradjuju, digli su se i drvotržci i počeli na to drvo reflektirati, dakako u glavnom u namjeri, da i oni kao posrednici izmedju šumovlastnika i tih tvornica nešto zasluže. Naročito ustali su oni proti ugovoru, kojega je g 1894. na deset godina sklopilo uprava državnih šuma i investicionalne zaklade s tvornicama u Županji i Mitrovici; koji ugovor doskora iztiče a spomenute bi ga tvornice opet obnoviti rado, da si u svojem području osjeguraju i opet na dulji broj godina potrebnu surovinu, bez koje svoje poduzeće uzdržati ne mogu. 0 predstavki, koju je družtvo ugarskih drvotržaca i industrijalaca u tom smislu podnielo Preuzvišenoj gospodi banu i ugar. ministru za poljodjelstvu, mi smo već u zadnjem broju našeg lista polag „Agramer Llovda" izviestili. Glavni je zahtjev, da se prigodom prodaje stabala prodaju trgovcima javnom dražbom čitava stabla, dakle i u njima sadržano |