DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1902 str. 54 <-- 54 --> PDF |
— 296 — svrhu, u koju su prosto od biljegovine izpostavljeni, te se ovi izvadci u ni jednom slučaju ue mogu izdati strankama, već ih valja u uredu čuvati. 0 tome se obavješćuje znanja i ravnanja radi time, da su glasom dopisa kr. zem. vladinog odjela za pravosudje od 12. ožujka 1902. VIII. 1900./89—3. o tom riešenju kr. ug. ministarstva financije obaviešteni svi sudovi kao gruntovne oblasti. Promet i trgovina. Ni sada još ne ima sa drvarskog tržišta nikakovih osobitih novosti. Izvoz drva iz našega carinskoga područja i nadalje nije osobito povoljan; usporediv ga s izvozom prošlih godina, pače s izvozom prošle god. 1901. — koja je već bila nešto slabija nego prediduća — opaža se nazadak i za mjesec ožujak, kakav smo nazadak u našem izvješću u zadnjem broju za veljaču konstatovali. Polag netom objelodanjenih službenih podataka pogoršala se je bilanca u prometu s drvom za čitavo naše carinsko područje, usporediv ju s onom za ožujak 1901., za 3236 vagona (a 100 metr.. centi). Uvoz je naime u ovom mjesecu o g. veći za 655 vagona, dočim se je izvoz umanjio za 2581 vagon. Bilanca se je s toga u ovom mjesecu pogoršala za 2-6 milijuna kruna. Za prvu četvrt god. 1902. pogoršala se je ova bilanca za 8 mil. kruna, jer u obće izvoz drva nazadovao za 12.81:5 vagona naprama istomu razdoblju god. 1901. Pod najvećom se depresijom nalazi drvni trg Njemačke u koju je samu u ova tri mjeseca o. g. izvezeno za 13.455 vagona drva manje nego li prošle godine u istom razdoblju. Izvoz iz našega carinskoga područja pa o je izim u Njemačku još i u Francezku, Švicarsku, i ostale manje i eksotične države, a porasa o samo u Rusiju i Italiju. Po obćem sudu dobrih poznavalaca njemačkoga trga, trajati će dulje vremena, možda i nekoliko godina, dok se taj trg sasvim oporavi i dok bude mogao opet onolike količine drva konsumirati, koliko je zadnjih godina prošloga stoljeća konsumirao. Od svega do sele navedenoga ipak razmjerno najmanje strada naša hrvatska trgovina s drvom — razmjerno znatno manje nego li trgovina ostalih zemalja našega carinskoga područja — i to s tog razloga što posao s tvrdim drvom — a glavno je tvrdo drvo hrastovina — još sveudilj dosta dobro prosperira. Dobro prolazi rezana tvrda roba i tvorivo, pak dužice ; pače je izvoz rezane tvrde robe u I. četrti o. g. veći za 225 vagona nego prošle godine u istom razdoblju. Slabu prođju imaju sveudilj samo hrastovi trupci, kojih se je u I. četvrti o. g. za 415 vag. |