DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1902 str. 48 <-- 48 --> PDF |
— 290 — šumi, timi starimi trulimi bukvami, koje su 30 do 40 kilometara daleko u planinskim šumama, te će samo on znati moći, jer meni to dokučivo nije. A gdje je ta gamad i razni zareznici, koji bukove šume izjedaju, upitat ću g. pisca, čim se s njim sastanem, jer ih ja nepoznam. Glede lugarskog osoblja, kojemu želi g. Aue povjeriti procjenu odnosno ličenje vapnom medjutimnog užitka, ne mogu ništa dodati u prilog g. Begui ili g. piscu »Replike«, jer nije ni jedan od pomenute gospode vlastan što u tom predmetu odlučivati obzirom na visokovladnu naredbu broj 60637 od 11. veljače 1896, toč. 2. alineja deset, koja izrično veli: »Imenito proredjivanje mladih šuma smije samo šuma r osobn o provesti i to tako, da se još za vrieme ljeta obilježe dotična stabla, koja povaditi valja«. Tako odredjuje najviša vlast u zemlji a g. šumar Aue će i nadalje taj posao obavljati osobno, ne želi li doći u koliziju sa jasnim propisom, ma da i koliko »starih« i izkusnih lugara na razpolaganje ima, koji ipak ne znaju po prije citiranom načinu stupanj dopustivosti u proredi za svaki pojedini slučaj računom ustanoviti. A sad da vidimo kako stoji tvrdnja, da taj posao šumar nije kadar obaviti. Obćenito mi je prije svega kazati, da je primjerice šumarija Sv. Ivan a i Čazma imala markirati kroz cieli niz godina najmanje toliko — a i vise — prorede, koliko g. pisac, pak je kraj sve obsežnosti svojih poslova, u pravom roku odnosne procjene za prilog drvosječnoj osnovi predložila dočim to šumarija, povjerena upravi g. Aue-a, u nijednom slučaju učinila nije. A naš je sud, kad to može učiniti jedan može i drugi upravitelj šumarije, a naročito garešničke, kojoj su vazda po jedan a često dva šumarska pristava odnosno vježbenika dodieljena bila za markiranje, koje je g. pisac replike samo nadzirao. Ovo će biti g. piscu »replike« dobro poznato; samo neka se izvoli malo sjetiti. |