DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1902 str. 43 <-- 43 --> PDF |
— 285 — Usljed toga, a zapriečen važnimi i silnimi poslovi, ponudio sam gosp. Begni odgovor, a on za dobru stvar prihvati i evo »ovlasti«. Gosp. pisac replike na strani ´222 izrično veli, da je u svom prvobitnom članku jedino samo o načinu procjene u sitnim proredama govorio, a ja ga pitam, kamo će metnuti na stranu 25. zadnja alineja pasus: »U starijim proredama raditi de se obratno, tu ćemo ona stabla olieiti, koja ostanu, a sve sa vapnom neoličeno se sječe i dodje do uporabe — to je još najpraktičnije — posto ne će ni jednom pravoužitniku na um pasti, da dodje ikoje stablo samovoljno vapnom obilježivati «. Tu dakle stvar stoji drugčije nego na strani 222. »replike «, a da li je to najpraktičnije da se ostajuća stabla vapnom mažu, kako to malo više navedeni citat veli, neka sude čitatelji, dočim ja mnijem, da je to nazor, a ne bi smjela biti tvrdnja g. pisca u »Šumarskom listu« postavljena, dok ju nisu stariji i izkusniji strukovnjaci usvojili kao takovu. Sada smo došli do zrakoplova i do hrastova, koji su u proredi zaostali još od krajiške uprave. Ovo prije svega ne spada na stvar, ali kad je spomenuto evo odgovora. Daleko, za vrieme krajiške uprave šuma, bio Je pod starim hrašćem ili u grmlju, ako su sastojine riedke bile, simo tamo samonik hrastić, koji je nakon dovršene sječe već tada postigao stanovitu visinu i promjer, Medjutim su sječine sadjene i s vremenom su se sklopile, pak su ti hrastići sveudilj rasli u mladoj sastojini. Usljed velikog pristupa svjetla razvili su i razmjerno velike krošnje, pak je granje rastenjem mlade sastojine okolišne moralo dati mjesta istoj tako, da danas vidimo samo gornji dio krošnje tih starih stabala, kako ih pisac zove, dočim je deblo kvrgavo, jer su se dolnje grane posušile i odpale. Ta su hrastova stabla, kojih slučajno baš u Trupinskom i Zdenačkom gaju nešto imade, najviše 20 godina starija od |