DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5/1902 str. 41     <-- 41 -->        PDF

— 283 —


Planina Kovačevac recte Gjurinac, koji je takodjer na takozvane
»strajfene« proredjivan.


Pak uza sve to u prvom desetgodištu proredjeno je u
svemu 10.89088 rali i izvadjeno skupa 87.430 m´* gorivagradje.


Moram napomenuti, da sve do sad navedeno vriedi za
sastojine mlade, gdje su stabla od 5—10 najviše 15 cm. debela,
dočim su se prorede u starijih sastojinah ved i prije
markiranjem provadjale i u prvom desetgodištu.


Kad je bilo prvo desetgodište na izmaku, trebalo je opet
ustanoviti novi prihod iz proreda za drugo desetgodište, što
je učinjeno gore opisanim načinom tom razlikom, da se je
ovdje osobita pomnja posvećivala i glavnoj sastojini u svrhu
takozvane male revizije glede drvnih gromada, smjese vrsti
drva, prirasta i t. d.


Tu se pokazalo, da je etat skočio od 87.430 m^ prvog
decenija na 195.869 m´´ ili u površini od 10.890´89 rali na
20.327´5 rali i to samog gradjevnog drva 12.524 m´ a goriva


183.345 m^*
Pitamo li se za razlog toj razlici evo ga:
1. Prorede prvog decenije nisu bile onako izcrpljene kako
je to dopustivo, nego u vječitom strahu za prekinuće krošnje
i dr. zaostajalo je dosta potištenog neposječenog stabalja a bez
dvojbe na račun vladajuče sastojine o čem sam se osobno
uvjerio,
2. Sto su neposredno prije sastavka gospodarstvene osnove
nerazmjerne površine starih šuma posječene, jer nije bilo
šumskog katastra, pak su se drva dielila na duše i što su se
zadruge dielile i silnu gradju konzumirale, a i povodom prelaza
prigodom segregacije.
Usljed toga i uz velike kulturne radnje dospjele su te
mlade šume do prorede u gornjem razmjeru.


Sad je valjalo tim veću pažnju proredami posvetiti, što
je u izgled stavljena znatna količina i gradje od godišnjih
1252 m^ pak je podpisani nebrojeno puta osobno razpravljao