DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1902 str. 35 <-- 35 --> PDF |
— 277 — sjeći. Dosta je poznato, da se kod kultura uzimlje mnogo puta slab obzir na financialno pitanje. Samo neka kultura uspije, za trošak se ne pita. Imade raznih metoda sadnje biljka, kojima se ne može poreći uspjeh, samo jesu li sa financijalnog gledišta opravdane, to je drugo pitanje, jer ima i puno jeftinijih načina, koji vode k cilju ; koji se većinom i prakticiraju. Veliki je nesmisao sadnja po vrpci, da bude svaka biljka na milimetar jednako odaljena od druge. Takova igračka je skupa i ne daje šumi onoga naravnoga izgleda, a da dodje biljka kroz tu točnost često i na nepravo mjesto i mora uginuti, to se ne pita, samo da se zadrži matematična točnost. VIII. Pretjerane štednja (Uebertriebener Fiscalismus). Kao što su u predjašnjem poglavju žigosani pretjerani troškovi, tako prigovara pisac pod gornjim naslovom protjeranoj štednji i navadja pojedine primjere, koji se očituju osobito kod kultura, kao kod sadnja u kamenitom tlu; samo da se što jeftinije i brže obavi: izčeprka se prstom mala rupica, u koju se Jadna biljka utisne, koja se, dakako, ne prime i nastaju velike praznine ti sastojini, a da kune tad šumar — Gottverdammtes Werkzeug — sadnju na letvice (Zapfenbrett). U razsadnjacima toliko puta mraz ofuri biljke. Zašto ? Jer se štedi sa jeftinim pokrovom. Iz štednje ne poduzimlju se mjere proti miševima, koji mirno nište čitave kulture ; a da se za razsadnjak nova površina krčiti ne mora, ostavi se stari, makar bio pun ličinka hruštevih. Kroz pretjeranu štednju sade se biljke na velike razmake, a kroz to dobijemo granata stabla (astigen Schund), a pisac je uzalud u jednoj branjevini tražio hrast, za koji mu rekoše, da je tamo sadjen. U analima je našao, da je sadjeno 60 L. na Hektar, pa nije čudo, ako ga nije našao, jer ga je većinom divljač pojela, gdje se u nas i 600 L. sije. Štednja, da se naprave putevi i transportna sredstva, nije umjestna, jer se to isplati u višoj cieni na drvetu Mnogi hoće, da mu se put i druge kommikacije u par godina isplate, ne računajuć, de to povisuje cienu i vriednost šumske glavnice 20 |