DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5/1902 str. 27 <-- 27 --> PDF |
— 269 — mela-, als die kletterden Sprosse, welche den aufrechten bliilien- Sprossen vorhergehen, uiemals Bliiten und Friichte entwickeln, also gewigsermassen eine ungeschlechtliche Generation darstellen«. (Kerner 1. c. Bd. I. p. 669.) Ucvast je u bršljana krugljasti štitac u kojem je mnogobrojno, a žućkasto-zeleuo cviede nasadjeno na jednako duge peteljke. Ćaska (Kelchsaum) u cvieta slabo je razvita, a može obodom biti ciela ili razdieljena u pet kratkih zubaca. U vienčidu ima pet s poda dlakavih latica sa pet prašnika i jajolikim prašnicama. Pestić se do vrška složio u jednostavni stupić. Bršljan plodi u početku zelenom, poslije crnom, mesnatom, modrom maglicom pokrivenom bobuljom, koja ponese 5—7 košdatih sjemenaka, koje oblikom oponašaju nabubrenu pšenicu. Bobulje su otrovne , na vrhu okrunjene ostancima časke, nu Unatoč tomu zoblju ih (po Nordlingeru) golubovi i druge ptice, pa bršljan na taj način dospjeva valjda i tamo, gdje mu se ne bi nadali. U primorju cvate bršljan mjeseca rujna i listopada, oko Zagreba procvate takodjer u rujnu, u južnoj Istriji (Freyn: Flora von Siid-Istrien) cvjeta ved u kolovozu i cvate do rujna, a u hladnijim krajevima Evrope cvate takodjer mjeseca rujna i listopada´. Zrelih bobulja našao sam u primorju ved mjeseca prosinca. Kada bršljan cvate, zuje oko njega pčele, pak od insekta naročito rado muhe, nu sabrani med, da nije najtečniji, a Kerne r upozoruje, da cviet miriši po »razsoli« (Heringslake). U srednoj Evropi podnosi bršljan prilično strogu zimu, dočim južno-evropske vrsti valja pokrivati, da ne pozebu. Opazio sam, da lišde na plodonosnim grančica može biti i j a j 01 i k 0, s r d č a s t o, ali sam našao i takovo, koje je t r 0 k r p a 8 t 0. Ako je zima blaga, razvija se mlado lišde u primorju preko zime (prosinac, siečanj), ali i u prvoj polovici travnja, što ovisi svakako i o položaju (osoje, prisoje) i staništu. ´ Willkomm navodi za. vrieme cvatnje listopad, studeni. (Fiilirer in d. Reich đ. Pflanzen. p 568.). |