DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1902 str. 22 <-- 22 --> PDF |
— 264 -Mačj a pećina , koja je sva zarasla bršljanom i sladkim korjenom, pa je njime zarasla i jedna kula na Zelin-gradu.^ Bršljan voli osobito hrastu, a to valjda za to, što mu je kora hrapava na kojoj se svojim žilicama lahko hvata. Riedji je na stablima gladke kore, ali ne stoji nečija tvrdnja, da ga nitko nije našao na drvetu crnogorice ili masline. Ovo stablo več smo napried spomenuli, a tko želi gledati bršljan na smreki, jeli, boru, toga upućujemo na nadbiskupsku bašću u Zagrebu ili na Pongračev perivoj, a sveučilištni profesor dr. Hein z upozorio nas na bršljan iz perivoja g. Fiedlera, koji je povijao stablo od virginske borovice (Juniperus virginiana,) kao što u nadbiskupskom vrtu povija stabalca smrekuše (Thuja) oko tamošnjega izvora; ima ga i po vodoklenu, jablanu, akaciji i drugom drveću. Naša čarna Plitvička jezera mnogo bi gubila u svojim šumama, da ne ima bršljana, a krasno pristaje dolomitnim stjenama i pećinama na dolnjim jezerima. Mnogo bi gubili i naši cvietnjaci i perivoji, pusto i mrtvo bi bilo kamenje, kojima je vrtlar zarubio gredice, da ne ima bršljana, ali bi bili pusti i grobovi naših milih pokojnika, da ne ima bršljanove svježe žive, ali i žalobne zeleni, kojom se privija svakomu kamenu humka, spajajući i vezući kamenje svojim korjenjem i grančicama. Malo po malo razaraste se na okolo, malo po malo pokrije cio grob, a podaje nam osobito žalobnu sliku, kada se vine na križ, pa se onda s križa spušta prama zemlji. Već od davnine bršljan je simbol prijateljstva i ljubavi. Bijaše posvećen bogu Dyonisu, u Egipćana bogu Osirisu, a gdje je bujno porasao, tamo je taj bog boravio. Njemu u čast kitile su se bršljanom bahantice i za to je bršljan uzrokom razkalašenosti. Thjrsov štap bijaše povit bršljanom; povijali su 8 njime vaze i razno posudje i vjenčali s njime pjesnike; ´ U botaničkom zavodu kr. sveučilišta čuva se odrezak bršljana, koji je ovamo prenesen iz zadnje šumarsko-gospodarske izložbe bez oznake mjesta. Taj je odrezak dug 198 cm., a sastoji od dva prirasta bršljana od kojih se jedan širi rašljasto, gdje ima u obsegu 49 cm., dočim mjeri u dnu 30 cm., a na onome dolje mjestu, gdje je prirasao 44 cm. |