DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1902 str. 19 <-- 19 --> PDF |
— 261 — vine na stablo, ne raste u visinu, već ide u debljinu. Takovih bršljana ima n. pr. pod vrhom Cistom kod Bakra, koji budu u dnu i 19, 25, 27 cm. debeli (u objamu), ali ponesu malo ploda. Na osovnim i gladkim stjenama udomio se bršljan takodjer, a kako se je priljubio i razgranao, čini ti se, da ga tamo smjestila čovječja ruka. Najvažniji je bršljan drug mirinama, razvalinama, podrtima, ruševinama, po gotovo pak starim gradovima, kojima obiluje hrvatsko primorje. Tu je Grobnik, Trsat, Bakar, Hre- Ijin, Novigrad i Zrinskigrad u Kraljevici, tu u Vinodolu Drivenik, Grižane, Kotor, Belgrad, Bribir, Novi, ali bršljan nije nijednoga zapustio. Povija stiene, tornjeve i kule, laži u dvorištima po drveću i grmlju, plazi po zemlji, kamenju i pećinama. U blizini grada Grobnika, nedaleko »Oriha« ima drevna jedna kula, koja je brsljanom tako na gusto zarasla, da se iztiče poput ogromnog zelenog, valjka, a u Grobničkom polju kod Podčudnića ima opet jedna kuća, kojoj je bršljan pokrio cielo pročelje, a debeo je poput stegna. On se priljubi zidu, stieni i litici, on voli razno drveće, on raste u hrvatskom primorju u najvećem žaropeku sunca tako bujno, kao i u hladovitim krajevima domovine. Raste i uz gorske potoke i potočiće, ali izbjegava močvare i ritove. Što dalje prama jugu, to je bršljan bujniji, nu u Evropi najbujniji svakako u Italiji. U Canipagni kod Rima ima tisućljetnih rimskih spomenika, koje u raznim oblicima povija bršljan. Ima pojedinaca, koji bi sviet zadivili. I tamo mu se lišće zeleni po vrućim stjenama i pećinama bez rose i kiše i po nekoliko mjeseci. Na rimskim razvalinama i na utvrdama u Abruzzama ima divova, koje sunce sigurno već tisuću godina ogrieva*. Krenemo li iz hrvatskoga primorja u krajeve Gorskoga kotara, biva bršljan sve to riedji, jer mu rek bi šume crno ´ C. Sprenger (Voinero-Neapel): Epheu, Gartenflora, 1901. X. Heft. 19 |