DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5/1902 str. 18     <-- 18 -->        PDF

— 260 —


Bršljan povija oko Bakra hrastove, vrbe, smokve, masline
i drugo drveće, bršljan zasjenjuje kule frankopanskoga
grada, on tamo pokriva mnogu »mirinu«. Stiene i pećine bile
bi puste i mrtve, bili bi užasni kosturi, da ne ima bršljana;
on čini, da su oni kameni vinogradi miloviđni, jer im je gromače
« (ograde i stepenice) na kojima se goji vinova loza, izprepleo
i pokrio, da, brsljan je polovinu gornjega grada Bakra
zavio u ugledno zimzeleno ruho. Mrki oni zidovi gradskoga
platna bili bi nagrda ovomu zanimivomu gradu, da ne ima
bršljana, a liepo pristaje i gdjekojoj pustoj kudi u Zagradi
gornjoj ili dolnjoj, koju pokriva poput mrtva groba, a od bure,
što kroz anj bruji i huji, drkde žalobno ono tamno-zeleno lišde.


Naročito pada brsljan u oči u tamošnjim šumicama, koje
krševite onako liepo pristaju modrilu mora i neba. Zalobna
bila bi slika one razpucane, izpečene i gole kami, da ne ima
bršljana, koji se svojim hvatalicama priljubio i tamno-zeleno,
sjajno i kožnato lišde po njoj razploštio. Po gotovo je milovidan
onda, kada druguje sa »poponcem« (Linaria Cjmbalaria),
koji se spušta visavim grančicama preko njega, a kad se tu žuti i
medunica (Salvia glutinosa), pak ločika Lactusa muralis sa dragoljubicom
(Cjclamen), tad ti ta slika u šumici osobito godi
oku. Ali i na liticama uz žal morski i na onim sunovratnim
pedinama koje škropi i zalieva more, zeleni se bršljan i tako
je prionuo uz rupe i rupice, kao da bi ga priliepio.


Kada u zimi, tamo mjeseca sieČnja, »naskoči« žestoka
bura, da trese zidinama grada Bakra, tada je bršljan za nekoje
ptice zaklonište. Medju njegovim gustim granama sjedi
kos ili kosovac; simo se zaklanja crljenka, pastirica, ali i sitni
palčid, kod Bakra poznat kos »škuljarid« i druge ptice, koje u
bršljanu nadjii siguro skrovište. Pa kad bura neda ni ovcama,
da na pašu izadju, evo čobanina, gdje se po zidovima i stjenama
penje i propinje, trgajući bršljan, kojim de prehraniti
svoje dobrodudne ovce.


Poraste li bršljan uz stienu ili pećinu, malo je po malo
pokrije svojim zelenilom, pa jer mu je često nemoguće, da se