DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5/1902 str. 12 <-- 12 --> PDF |
— 254 — ne stave prigodom razprave kakov prigovor, po kojem bi nuždno bilo, da se ponovni očevid odredi. Izvide obavlja izaslanik kr. kot. oblasti (gradskog poglavarstva) uz sudjelovanje dvaju vještaka. Vještac i mogu biti iste osobe, koje se po zakonu od 14. sieenja 1873. o poljsko m redarstv u upotrebljuju za procjenitelje šteta, počinjenih na poljskom dobru i treba da imadu istu kvalifikaciju, koju cit. zakon od 14. siečnja 1873. traži od procjenitelja poljskih kvarova. 8amu procjenu obavljaju ovi procjenitelji prema načelima naputka za procjenivanje poljskih šteta, izdanog naredbom kr. zem. vlade, odjela za unutarnje poslove od 16. ožujka 1883. br. 38016 ex 1882. Ovi procjenitelji mogu se upotrebiti kada se radi o šteti na poljskom dobru; radi li se pako o šteti, počinjenoj na šumskoj kulturi, tad ne će dostajati ovi procjenitelji, već valja prizivati kao vještake šumarske stručnjake. Ovi vještaci imadu ustanovljivati štetu na temelju nauke 0 računanju vriednosti šuma, dočim u tom pogledu ne bi mogle biti mjerodavne ustanove šumskog zakona, budući da ove vriede samo za ustanovljenje naknade štete, počinjene prekršajem šumskog zakona. (§. 72. šumskog zakona). Ako se u obće radi o šteti takove naravi, o kojoj se obični procjenitelj prema svojoj spremi ne bi mogao izjaviti i ustanoviti je, tad valja umjesto drugog običnog procjenitelja pozvati lovnog vještaka. N. pr. ako se radi o tom, daše ustanovi, da li je odnosnu štetu počinila divljač ili moguće druga koja životinja. Prigodom izviđa imadu vještaci iztražiti i ustanoviti: 1. da li je šteta zbilja počinjena od divljači odnosno izvršenjem lova; 2. u slučaju §. 39. lov. zakona, da li je na oštećenom objektu bilo takovih udesba, kojima razuman gospodar u pravilu običaje zaštićivati takove objekte od šteta od divljači; 3. da li se šteta dade odmah ustanoviti ili nije li učinjena u vinogradima ili drugim poljskim plodinama, kojima se puna |