DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1902 str. 63 <-- 63 --> PDF |
-- 237 — -- Odgovor. Paušal za uzdržavanje službenih konja uživajućim činovnikom krajiških imovnih obćina pripadaju za sva službovanja obavljena u vlastitom području samo paušalovane, dotično stegnute dnevnice, te ne imadu isti prava na nikakove ine pristojbe sve dotle dok obavljaju službu, koja po njihovom zvanju u njihov djelokrug spada. Prema tomu ne mogu zahtievati, da im se dopitaju posebne pristojbe za putovanja unutar njihovog službenog područja prigodom sudbenih očevidah radi smetanja posjeda i sličnih uredovanja, jer su isti po svom položaju zvani, da u takovih stvarih zastupaju interes imovne obćine i da razpravam prisustvuju. Samo onda, kada bi ovakovo službovanje imali obaviti izvan njihovog službenog teritorija, mogu si kao i za sva ina službovanja zaračunati i propisane veće pristojbe, stegnutu ili podpunu dnevnicu, te kilometrinu. Od suda su vlastni zahtievati samo gore navedene pristojbe, a isti će im ih i dopitati samo u toj izmjeri. Izim pripadajućih im pristojba imadu činovnici imovnih obćina prigodom sudbenih razprava pravo zahtievati samo još naknadu biljegovina kao faktični trošak, dočim ne mogu tražiti, da im se plati sastavak tužbe i slični poslovi, koje su službe radi obaviti imali. Navedene pristojbe imade činovnikom namiriti imovna obćina kao i za ostala službovanja bez obzira na to, da li će isti po protustranci istoj naknadjeni biti ili ne. Različite viesti. Zagrebačko ribarsko družtvo kani osnovati ribnjak u okolici zagrebačkoj i baviti se uzgojem riba u ribnjaku koje bi kasnije puštalo u naše vode, te nam je priposlalo sliedeću okružnicu, kojom govori o svojih ciljevih i poziva pojedine prijatelje ribarstva u svoje kolo. Ova okružnica, koju rado preporukom priobćujemo, glasi: Zagrebačko ribarsko družtvo uslobodjuje se p. n. Vašem gospodstvu sliedeću molbu staviti: Pošto je poznata stvar, da je ribarstvo u našim sladkim vođama na rubu propasti, čega radi dolazi svakim danom sve manje ribe na trg, a i ono što dodje, jest najslabije vrsti, što se onda nudja uz nečuveno veliku cienu na prodaju, tako, da se mora to stanje upravo požaliti, kad se sjetimo naših liepih i zgodnih vodnih prilika. |
| ŠUMARSKI LIST 4/1902 str. 64 <-- 64 --> PDF |
_ 238 - Povodom nove zakonske osnove o ribarstvu, koju kani kr zem. vlada naskoro u život privesti, biti će moguće u nekoliko da se stvar poboljša, a to da može čim prije biti, treba ponajprije pomisliti po uzoru naprednijih zemalja, da se naše vode napuče plemenitom ribom, koju ali prije treba umjetnim načinom izmriestiti, odgojiti te takovu onda u vode pustiti. To je jedini racionalni način, koji je kadar naše vode naskoro plemenitom ribom opet obogatiti; taj način jest u Njemačkoj i Rumunjskoj produkciju riba u zadnjih 6 godina pedeseterostručio. Da pako to jednoć i kod nas može biti, našlo je zagrebačko ribarsko družtvo si za dužnost, kano jedino za to pozvano, da se lati toga posla, te da u svrhu toga osnuje ribnjake, u kojima će plemenitu ribu mriestiti i gojiti, te š njom onda naše vode napučiti. Osim toga će to za sada prvo umjetno ribogojstvo služiti kao uzor, da se u našoj domoviui time potakne nova grana gospodarstva, odnosno ribogojstva. U svrhu toga si je družtvo nabavilo onkraj Save ribnjak u površini od 3 i pol jutra, na kojem se sada imade urediti mriestilište i gojilište plemenite ribe. Pošto ali družtvo ne posjeduje tolikog imetka niti dohodka, da bi to svojom današnjom flnancijalnom snagom uredilo, to se uslobodjujemo najsmjernije umoliti p. n. Vaše blagorodje, da pristupi kao član, te da nas tako tim prinosom podupre, da možemo preduzetu zadaću što prije na obću korist izvesti. Zagrebačko ribarsko družtvo posjeduje u zakupu sva ribolovna prava u području grada Zagreba i bližnje okolice, koja će u tu svrhu služiti, te stoje sada već g. članovima na razpolaganje kod udičarenja. Godišnja članarina iznaša 8 kruna, dobrovoljne predplate primaju se sa zahvalnošću. Godišnje izvješće o radu družtva priposlati će se svakome g. členu. U nadi, da će Vače p. n. g. našoj molbi, koja se Uh na dobrobit obćeg narodnog gospodarstva odnosi, odazvati, te na taj način pripomoći taj veleljepi podhvat izvesti, koji će svakako služiti prvo na korist, a drugo na čast svima onima, koji će kao članovi ovog družtva udioničtvovati kod podignuća umjetnog ribogojstva. Uspjeh ispita u lugarskom tečaju u Topuskom, koji se je koncem veljače održao, bio je, kako s pouzdanog izvora dočusmo, vrlo povoljan. Potanjeg izvješća o tom još ne dobismo, nu dobit ćemo ga i tad u sliedećem broju o tom tečaju koju potanje progovoriti. Vriedno bi bilo, da tečaj, odnosno pitomce takvog, podupru oni, kojim je stalo da im bude lugarsko osoblje bolje spremno ; dobar i vješt lugar desna je ruka šumara, naročito onoga, kojemu je velika šumska površina povjerena. |
| ŠUMARSKI LIST 4/1902 str. 65 <-- 65 --> PDF |
— 239 — t Prof. F. Valentinitscli, poznati lovački pisac, umro je dne 14. siečnja o. g. od kapi u štajerskom Gradcu. Pokojnik, porieklom Slovenac iz dolj. Štajerske, objelodanio je mnogo članaka po lovačkim listovima, koji pokazuju, da je bio ne samo vrstan lovac, već i velik prijatelj prirode. Osobito je priznanje u lovačkim krugovima stekla njegova izvrstna monografija o jarebici (Haselhuhn, Tetras bonasia). Silne štete od vihra ove zime u Alpama. U broju od 14. ožujka lista „Oesterreichische Forst u. Jagdzeitung" opisane su velike štete, što ih silni vihar na dne 16. i 17. siečnja o. g. počinio u okolini Judenburga. Jak vjetar stao je već 1.5. siečnja duvati i to sjevero-zapadnjak, nu već 16. dosegao je svojom jakošću najžešći orkan, pa je tako trajao punih 24 sata. Još 16. držale su se šume i stabla odolievala snagi vjetra, nu 17. drveće se je tako razklimalo, jer zemlja nije bila smrznuta na južnim obroncima, da je toga dana vihor stao u šumama na tim obroncima upravo užasno haračiti. Čitave parcele šuma vjetar je srušio, kao da je sve pokošeno, tako su stabla vjetrom oborena, a ne samo stara već i mlada . Najjače haračio je vihar u visini iznad 500 met. pa do 1200 met. nad morskom površinom. Najviše su stradale smreke, zbog svojeg plitkoga korienja, nu i ariš nije ostao poštedjen u višim položajima. Karakteristično je i to, što je vjetar i ondje, gdje je uzbrdo duvao, imao toliko snage, da je uzbrdo stabla rušio kao i nizbrdo. C. i kr. šumarsko nadzorničtvo u Volkermarktu iztražilo je štetu, te je pronašlo, da je u kotaru Wolfsberg nastradalo 1712 ha. na kojim je drveće vjetrom obataljeno, a kubalura tog drveća iznosi do 370.000 m´ i time počinjena šteta od 1,133 000 K. Nu stradale su i voćke i kuće te je šteta na voćkama procienjena na 126.000 K. a na kućama na 96.000 K. Mnoge su naime kuće satrte stablima koja je vjetar na njih oborio ili im je vihar krov odnio. Dok je duvao vjetar, ljudi su se sakrivali u podrume, a nisu mogli izaći niti si kakvo jelo pripraviti. I inače je vjetar kvara počinio dosta. Vjetar je dizao konje i kola, a jedan očevidac pripovieda, da je vidio zeca kako ga je jak vjetar digao i daleko nosio, nu nekako tako lahko na zemlju spustio, da je kašnje živ i zdrav dalje otrčao. Velika pogibelj prieti sad od podkornjaka, ako se drvo ne bude pravodobno izraditi ili bar oguliti moglo. Uz članak ima i više slika, koje haračenje ovog vihra predočuju. Bohmerleova nova promjerka (Roise-Kluppe) udešena je tako, da se može složiti u tok i tada tako i na putovanja nositi. Ta promjerka nije za pravo drugo već popravljena promjerka Aldenbriick- Friedricha, a gotovo je najviše odziva u praksi našla. Zadnja joj je mana bila, da nije bila zgodna za prenos. Sada je i ta zadnja mana odstranjena, pa će ju još i više u praksi upotrebljavati. Ta se pro |
| ŠUMARSKI LIST 4/1902 str. 66 <-- 66 --> PDF |
— 240 — mjerka može dobiti kod mehanika Neuhofera i sina u Beču (Kohlmarkt 8.) Giena je takove s ravnalom od 80 cm. 20 K. a tok k tomu stoji 10 K. Industrija i riečno ribarstvo. Industrija čini mnogo kvara riečkom ribarstvu te se je nedavno desilo — a bilo je i predmetom saborske interpelacije — da su u rieci Aniži (Enns) u gor. Austriji najedanput poginule sve ribe na veliku daljinu od 100 kilometara vodotoka, a uzrok je tomu nečist, odpuštena iz jedne tvornice „Oesterr. Alp. Montangesellschaft" u kojoj je bilo mnogo vezane sumporne kiseline. Šteta je vrlo vrlo velika, jer je Aniša bila rieka puna riba, a sad su ove poginule. Izleći će se iz toga zanimiva parnica. Mjere za pošumljivanje i zagrađjivanje bujica u Francuzlioj nakon g:. 1856, Kad je 1256. godine južna Francuzka stradala od poplave, kada su mnogi zbog toga glavama plaćali, i kad je šteta iznosila preko 200 milijuna dinara, vriedni i preduzimljivi Francuzi odmah su preduzeli da takve pojave spreče, izdajući zakone u korist šuma, ali ;je sve to bilo samo krparenje, dok 1882. godine nisu izdali zakon, po kome su jame i provalije koje postaju od bujica, podzidjivane, a po okomcima brda šuma se podizala I u tome su Francuzi toliko uspeli da zaista mogu za ugled služiti svima. Popravke, što su ih odnosno šuma učinili, počinju od 300 m. visine, pa idu čak do 2000 m. nad površinom morskom ; i to baš u onim predelima kuda je šuma najviše bila uništena, i gdje su bujice vazda grdnu štetu činile, |da je gotovo, pri iole većoj kiši, svaki saobraćaj bivao sprečen, čitava sela morala su se raseljavati, i po nekoliko sati čovjek je gledao samo pustoš: livade, njive, putevi, sve to bilo zasuto, pokvareno i uništeno. Popravke, što su ih Francuzi činili, bile su ove 4 točke: 1. Podigli su po brdima brane protiv poplave i nanosa. 2. Na podnožju brda podizali su takođjer nasipe. 3. Zasute livade i njive čistili su od nanosa; i 4. Brda su pošumljivali. I u tome su bili ne samo točni, no i vrlo strogi. Propisi, kojih su se pojedinci morali pridržavati, bili su dvojaki: obavezn i (obligatorni), i neobavezn i (fakultativni). Prvih propisa morao se je pridržavati svaki pojedinac koji ima šume ali misli da je podiže; a drugih, neobaveznih propisa, pridržavali su se u toliko u koliko su bili u dodiru sa državom. Ali sve šume, i državne i privatne, stajale su pod nadzo ro m državni m i nitko, apsolutno nitko, nije smio bez odobrenjaupute državnog šumara šeći šumu. Ogolićena brda, kuda je bujica jaruge i provalije napravila, država je omedjila, i tu seje podizala šuma, a u isto vrieme tu je označena i trasa za puteve, te da se ne bi docnije šuma sjekla i kvarila. Regulisanje bujice sastojilo se je u tome, što |
| ŠUMARSKI LIST 4/1902 str. 67 <-- 67 --> PDF |
— 241 — je utoka Yode u samom začetku sprečavana, i to počev od vrha brda pa na niže i što bliže dnu, to sve uže. Gdje su bile velike pi´ovalije tu su zidali brane od kamena, a pored tih brana podizali su šumu. No nisu se Francuzi zaustavili samo na tome, oni su čak propisivali, kakva, i gdje treba šuma da se podiže. Svoju alpinsku oblast podielili su u 4 zone, za svaku zonu odredjeno je koja drveta treba podizati, pazeći pri tome na zemljište, vlagu, zakloiiitost od vetrova, visinu nad morem i t. d. Uspjeh koji su Francuzi u tome postigli ogroman je, do 1883. god. samo u 6 „perimetrija" podigli su oni 1700 velikih ozidanih brana, a 24.000 manjih, sem drugih sitnijih radova; osušili su i pošumili 150.000 ha. zemtje, i utrošili na sve to 59,066.107 dinara. Kredit, koji im je na tu celj od strane njihove skupštine odobren, iznosi 220 milijuna dinara, a rok kad svi ti radovi oko podizanja šuma treba da se dovrše, odredili su 70 godina. Pa ipak sva ta suma od 220 milijuna, ma koliko da je velika, ipak je jednaka šteti što je samo jedne godine 1855. god. nanjela poplava u ronskoj dolini, i koja kao što smo napred spomenuli, iznosi 200 milijuna. („Naše Novine"). JfoTa šumska industrija. Medju prijateljima kestenovih šuma u Francuzkoj vlada velika zabrinutost zbog toga, što se razvila nova šumska industrija, koja upravo uništenjem prieti šumama pitomoga kestena, naročito u otoku Korsiki. Iz kore kestenovoga drva počela se je ekstraktirati galusova kiselina, nu ta industrija treba toliko kore, da se je bojati, da će korzički kestenici od toga vanredno stradati, ako se osobito štitili ne budu, tim više je zabrinutost za kestenike opravdana, što je kestenov plod glavna hrana Korsikanaca. Dioničko družtvo za izradbu drva riećke vjeresijske banke, koja se već 15 godina šuinsko-trgovačkimi prsti bavi i koja je već prije 3 godine postigla veliku pilanu u Brodu na Savi, obznanjuje, daje predala čitav taj posao pomenutom dioničkom družtvu, koje je sada obilno providjeno glavnicami, nu preneslo je svoje sjedište u — Budimpeštu. DrTotržci i prodaja taninskoga drva. Drvotržci nisu zadovoljni dosadanjim modalitetim prodaje hrastovih odpadaka, t. zv. gula, koje rabe za proizvodnju taninskoga ekstrakta, te su u tom pogledu upravili na Preuzvišenu gospodu bana i kr. ug. ministra za poljodjelstvo predstavke, da se dojakošnji način unovčenja tih gula promieni. (Potanje na drugom mjestu u ovom broju Š. 1.). Opekline dobro je namazati kolodiumom, da se preprieči pristup zraka, koji prouzročuje velike boli od takovih rana. Nu isto tako dobro je namazati ovakovu opeklinu bjelanjkom a to je sredstvo bolje, jer je brzo pri ruci; nu i žutanjak jaja je dobar. Po tom valja ranu čisti m platnom ili vatom povezati. Osobito valja na čistoću paziti kod otvorenih rana. 17 |