DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4/1902 str. 55     <-- 55 -->        PDF

— 229 —


»Šumske štete ili gotov novac« — novac je jedno i drugo
— žalim da je g. pisac tog mnienja, ali ja s ^ protivnog
mnienja t, j. da je šumska šteta samo u tom slučaju
novac, ako je utjeriva.


Gosp. pisac veli nadalje, da danas ne trebamo radnika


t. j . nadničara, koji će srušiti obilježeno stablo, jer to čini onaj
komu je doznačeno stablo; ta ne treba ga niti onda, ako je
takav sitniš sa vapnom obilježen. Pravoužitnik si drva na stanovitoj
odmjerenoj površini nasječe, te svoju kompetenciju u
metre slaže, pa se onda gotova složena drža sa kontrolnim čekićem
činovnika pretuku, odnosno doznače. Tu smo dakle jedino
to profitirali, da imademo bezplatne radnike i najtočnije
podatke za gospodarstvenu priglednu knjigu.
Neka mi ma samo i jedan od gosp. upravitelja šumarijah
izvoli izjaviti, — ako je na t. zv. cedulje u proredi drva djelio,
— da li pravoežitoici nisu premjerbu zahtjevali. Ako li
pako nisu, tada je sjegurno uslied procjene po pokusnoj plohi
svaki za ´/s do 1 pr. metr- ili više dobio, nego ga po selištnom
posjedu pripada, a svaki takav dakako mudro šuti.


Gdje se imade daklem u tom slučaju tražiti točnost godimice
izdanih kubičnih metara goriva u takvim proredama
— a da se drva točno ne promjere?!


Posliedica manipulacije na cjedulje — bez premjerbe


ukupnog izdanog goriva — biti će neprilike dotičnog upravi


telja šumarije; a na koncu konca sada veće, sada manje preko


račenje preliminiranog.


Pisac tvrdi konačno: »da imovna obćina svake godine do


3000 kat. r li proredive sastojine proredi.


Kako nam je poznato zaprema ciela imovna obćina površinu
od 52256"95 kat. rali, od toga ođpada po prilici na puteve,
prosjeke, močvare i ino neplodno tlo 2256"95 kat. rali,
preostane nam daklem čista šumska površina od 50000 rali;
od toga odpada na stare sastojine i na mlade 1—5 god. branjevine
blizu 20000 rali. Za prorede bi nam daklem 30000 rh,li
preostalo. Budemo li doista mogli skroz »potrajno« proredji