DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 4/1902 str. 51 <-- 51 --> PDF |
— 225 — Kako mi je znano, u upravi šumah kr. visokog šumskog erara, sitniž se od 5—10 dapače 15 cm. nigdje malim gohlerom prevelikog troška radi ne markira , izim u proredama kraj Stavnice i Kiraljhalma, ali i to lih znanstvenog iztraživanja radi. Nasuprot je propis da kr. državna šumska uprava u redovitima BJekoredima (vagaszorozat) sitniž izpod 10 cm. prsnog promjera u obde ne markira, pa dobije dapače kupac debljih stabala takav okolištni sitniš badava kao t. zv. »pridavu « kod dražbe. A sada osvrnuti du se na doslovne rieči g. pisca koji veli: »čini se svagdje, gdje je to moguće, čini se to tamo gdje se intenzivno gospodari (?!) Ja bi pako rekao, da se tamo ovakav sitniž suvišnim trošenjem novaca, radne sile, vremena itd. markira, — gdje i za taj posao još novaca preostane, a da toga nema bilo bi i vapno dobro, neobazirajuć se i na tu okolnost da su naše kulture vrlo krasne, — ali i krasnim troškom osnovane! Racionalno gospodarstvo — koli liepi zvuk riečih, — ali najprije neposrednom upravitelju šumarije okove sa rukuh razbiti, posvemašnu decentralizaciju provesti, da upravitelj šumarije u pojedinim otvoreni m šum. predjelima naročito u bukovim sastojinama stotine onih suhovrhih, a raznih zareznika i šumske gamadi punih bukava, pravovremeno putem doznake odstraniti može! Nu kuda sam ja zašao ? Ta može me tu dočekati disciplinarna iztraga i globa, »U šum. predjelu X. — nipošto ništa dirati, jer po osnovi tek za 15 godina do uporabe dolazi«. A što bi pokojni Kadič rekao, da te bukve vidi? Nije, mislim, baš probitačno se s´tim toli racionalnim gospodarstvom nabacivati, kad se uz ove stare bukve još i onih starih hrastova sjetimo. Kad bi mi sve te stare bukve svake godine u otvorenim šum. predjelima, samo sa stanovišta racionalnog gospodarstva vadili i svrsi priveli, tada ne bi morali uz šumsku površinu od kakovih 50.000 kat. rali šume, još svake godine od vis. 16 |