DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4/1902 str. 44     <-- 44 -->        PDF

— 218 —


osobito odkad je matematičk i dokazano, da veća udaljenost
osjegurava vedu drvnu gromadu, a tu je posljedica, da se stabla
ne Čiste od grana, da napokon nisu za drugo, nego za produkciju
dasaka za sanduke. Velika je to šteta kod skupih vrsti,
borovca i kod sadnje na liumke.


Dalje govori o raznim glupostima kod kultura, naročito
mi je istaknuti to, da se pojedina prazna mjesta popunjavaju,
kao u razne sastojine smreka u svrhu, da sačinjava dio glavne
sastojine, dapače u srednju šumu medju izbojke iz panjeva
(korena) kojih nakon 40 godina više nema a smreka ostaje
osamljena, granata sve do zemlje, ništa nego loša roba. I takovo
umetanje, takova nespretna hrpimična kultura dovodi do
uzgoja loših stabala usljed borbe na okrajcima ovakovih hrpa.


Ima ih opet, koji omalovažavaju pravu svrhu šume radi
lova, kao da je lov svrha šumskog gospodarstva, Navadja slučaj
gdje je jedna hrastova kultura bila ogradjena, a dotični šumar
(Oberforster) rekao: Niichsten Winter wird das Gitter


Aufgemacht, denn meine Hirsche


Lass´ ich doch der dummen Eichen


Halber sicher nicht verhungern.


A da imade dosta takovih slučajeva, gdje se ne pazi, da
se reducira divljač radi kultura, bit će svakome poznato.


IV. »Schlagw6rterwirtschaft«.
U tom poglavju govori o raznim vrstima gospodarenja i
u šumsko gospodarstvo zasiecajućim radnjama.


O potrebi arondiranj a posjeda govori obširnije, samo
se ne slaže stime; da se svaka kupljena čestica odmah pošumi
bilo to na mjestu ili ne.


Pošumljenje (Aufforstung) valja samo ondje, gdje
ima mjesta tomu ; i tu se često gluposti rade. Imade n. pr.
pošumljenih šumskih livadica, koje su bile kupljene kao enklave
dapače smrekom pošumljene, koja ne trpi ni travice, i- fako je
oduzeto divljači lagodno mjestance paše i napajališta, a da
takovo pošumljenje riedko uspije, ima dosta dokaza. Pa kad