DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1902 str. 4 <-- 4 --> PDF |
— 178 — dimice iznaša stanovitu drvnu gromadu na prodaju, a da od te drvne gromade samo jednu polovicu do dvie trećine prodade, a da pri tomu neuspjehu nije na čistom, zašto i onu drugu polovicu, odnosno trećinu nije unovčiti mogao? Akoprem su tomu neuspjehu višeputa vanjski razlozi krivi (gospodarske i drvarske krize), svakako ne će biti s gorega, da se izpituju i nutarnji razlozi, to jest, oni faktori, od kojih se vriednost svake pojedine sječine sastoji. Ti faktori pako jesu : 1. drvna gromada, 2. šumska pristojba, odnosno ciena, ustanovljena za 1 m´ drvne surovine na panju. Da je izpitanje tih faktora sbilja nuždno, dokazuje najbolje ta činjenica, da se ona količina za Europu nuždne tehničke robe, na primjer dužice, unatoč lošoj prodaji hrastovih sječina u slavonskim šumama, ipajj producira , što je dokazom, da je hrastova drvna surovina izvan naše domovine jeftinija. Kada se uzme u obzir, da godišnja potreba francuzke dužice iznaša oko 45 mil. kom., a da je za tu množinu potrebno oko 540.000 m´ drvne surovine, računajuć pri tom 12 m^ na 1000 komada normalnih dužica; nadalje, daje Hrvatska i Slavonija tečajem god. 1900., 1901. samo sa 20—25"/o u gornjoj produkciji dužice učestvovala, dočim je u prvanjim godinama sa 50% i više postotaka u evropskoj produkciji dužica zastupana bila, — tada je svakako i to jedan dokaz, da tvrdnja drvotržaca radi previsoke prociene nije posve netemeljita. Ako je pako tomu tako, tada valja da se izpitaju ona gore spomenuta dva faktora, kako bi se konstatii´ati dalo, da li je u vriednosti neunovčenih sječina onaj prvi, ili onaj drugi faktor previsoko udaren. Pošto se na ciepanu robu, naime na francuzku dužicu i njemačku bačvarsku robu najveći dio hrastove tehničke surovine troši, biti će svakako najshodnije, ako se produkcija du |