DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4/1902 str. 39     <-- 39 -->        PDF

— 213 —


hrasta, pa recimo da nam je taj eksperiment uspio bez nastupa
gornjih štetnih poshedica, za koje se mi bojasmo. Pitajmo se
što smo postigli? U tom najboljem slučaju recimo, da smo
produljili viek životarenja stablu, koje će i onako za kratko
vrieme sa svojim drugovima žrtvom pile i sjekire pasti morati.
Čemu onda teški i nespretni posao kresanja? tko i što 6e nam
vratiti troškove ?


Resumirajud sve navedeno vidit će mo, da se kresanje
suhara rentirati ne može — a to smo htjeli dokazati — pa
kad je već govor o njima, onda bi prvo opravdano bilo da ih,
ako su u dozrelim sastojinama, još ono kratko vrieme što im
je živjeti, netaknute pustimo, dok sa ostalimi do sječe dodju,
ili ako bi baš pogibelj nagla uništenja u odvlaci bila, da ih
kao i one u srednjodobnih i mlađjih sastojina preborom izvadimo
i unovčimo dok su još što vriedni. Dobroj stvari će mo
daleko više poslužiti, ako mjesto jalova posla krparenja ovakovih
bolestnika radje za budućnost budemo nastojali predusresti
i onemogućiti tu pogibelj sušenja još prvo zametka time,
sto ćemo tlo na kom želimo hrastove sastojine uzgajati u slučaju
mogućnosti i rentabiliteta odvodniti, u protivnom na


pustit ćemo tamo u obće uzgoj hrasta i dati mjesta jasenu,
jalši i sličnim vrstima, koje to ljube, pa će nam takodjer dobro
doći. Za uzgoj hrasta ostati će i naći će se medjutim još uvjek
dosti prikladna mjesta i tla.


Ovo posljednje valjati će naposeb u gospodarstvu imovnih
obćina, gdje valja skrbiti za svakdanje potrebe gradnje i goriva
domaćih pravoužitnika.


Ovim nisam ništa nova iznesao, htjedoh samo — kako
uvodno spomenuh — kad je već nabačeno pitanje i s moje
strane koju dodati, sve u dobroj nakani, da se razumiemopojmovi razbistre na uhar naših zelenih šuma.


R. Rukavina.