DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1902 str. 37 <-- 37 --> PDF |
— 211 — bio. Eto tako nam se razidjoše mnienja! al me medjutim tješi nada, da bi se nas dva, medjusobno popuštajue, negdje u sredini i složiti znali. Htjedoh samo da naglasim, kako mi se predlog okresivanja — makar i sušom napadnutih grana krošnje — ne svidja, jer po mom mnienjii nema prave svrhe, kao što niti ne pruža garancije, da bi tim postupkom u pravilu prepriečili dalnje sušenje; što više bojim se, da bi u većini slučajeva iz zla načinili gore. Evo zašto: Sama ideja kresanja nije nova i nama je poznato iz povjesti 0 uzgoju šuma, da su već koncem srednjega vieka u Wurtemberžkoj i Nasavskoj bili zaveli neku vrst klaštrenja domirajućih stabala u srednjih šumah, htijuć tako jakost i vriednost debla podići. To je vremenom zaspalo; napušteno istodobno, kako se je uzastopce veća pažnja uzgoju visoke šume navraćati počela i isti se na znanstvenom temelju razvio i udomio. Istom oko polovine XIX. vieka počelo se opet u većoj mjeri s tim eksperimentirati, te su poimence Francezi Courval i Des Cars u srednjošumskom uzgoju osobitu njegu nadstojnom stabalju posvećivali, preporučujuć opet čišćenje i kresanje jednog diela granja. U Njemačkoj su Theodor Hartig i Nordlinger eksaktnimi pokusi u tom smjeru nastojali razjasniti protuslovne rezultate postignute u praksi; Pressler se je takodjer mnogo time bavio kao što Ahlers i Goppert te profesor Robert Hartig i tako se to pitanje još i danas riešava, makar da do sad postignuti resultati samo znanstvenu, a skoro nikakove praktične vriednosti za šumarstvo nemaju; a ne će ju predvidno niti imati, dok praktični stručari mjesto šuma voćnjake ili na englezki kresane parkove gojiti ne kane. Toliko obćenito, a sad da vidimo kako bi stojalo tim kresanjem suhara. Pisac članka veseli se pojavu, što je vidio, da je na rubu posječene površine iztjeralo novo zeleno granje; nii mi smo takove »vodene« izdanke vični gledati i bez da granje sječemo, nama je znano, da su to fizioložka nedonoščad * |