DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1902 str. 36 <-- 36 --> PDF |
— 210 — nekoje refleksije na tvrdnje i zaključke pisca iztaknute u po menutom članku u koliko se s njima složiti ne mogu. Tako nas pisac članka uvjerava — navodno promatranjem u naravi iz izkustva — da nam sa sva ta hrastova stabla sa vrha sušiti pocimlju, a nama je opet iz izkustva poznato, da to sušenje često puta istodobno i od korena počima, što više u mnogom slučaju samo od korena; pa dok se još sve grane krošnje zelene, oborimo li takovo stablo, eto pred nama go tove košnice! Bar kod nas u Podravini tako, pa ako zadjemo u naše podravske lugove pitomačke, gjurgjevačke, novigradske i koprivničke šumarije, u sječi dozrele sastojine Banov-brod, Gjuretinu, Crne jarke, Preložnički berek, Gabajevu gredu ili Panje nadi ćemo svuda takovih invalida i ako kojeg posječemo, sjegurno je skoro svaki od korena i vrha suh i natrul. Ovako će, uvjeren sam, biti i drugdje u starijim, jako proredjenim inundaciji podvrgnutim sastojinam, što će sjegui´no i cienjenom piscu članka poznato biti; medjutim to na stvari ne mjenja, za naše razmatranje dostaje, da smo bolest i sušenje na žalost konstatirali, sad bio mu zametak u korenu ili vrhu. Mi ćemo uzeti za izpravno i mnienje pisca, da je tomu sušenju utvrdjen uzrok u nerazmjeru fizioložkih funkcijah žilja i lišća — dakle kolanja vode i transpiracije hlapećih česti — nas ali više zanima dedukcija pisca i pokušaj kojim nam predočuje i preporuča način, kako bi to sušenje prepriečili*, pa se čudom divi štetočincu, koji mu je nehohotice nepovlastnim kresanjem ovo pitanje riešiti pomogao. Dok g. pisac tako, ja bi s moje strane tomu štetočincu — makar nekršćanski — zaželio da mu prvo ruka usahne, nego sjekirom zamahne, da mi stablo osakati; pa dok on iz nekakovog smilovanja prema tomu štetočincu preda ´pred oštrinom ustanova §. 4. pril. D. K š. z. ja bi blagosivao zakonodavca, kad bi pomenutom §. makar i još koju točku u pooštrici kazne diktirao * Pisao rabi ovdje izraz »predupredili« a miali valjda redi zategnuli ili prepriečili. |