DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1902 str. 18 <-- 18 --> PDF |
— 192 — Hporediv procienu A. sa B. vidimo, da je ona prva sa: 144.156 — ]27 87´4 = 16.282 K. ili za 12-87o viša od ove potonje. Taj višak polazi djelomice od visokije šumske pristojbe, a djelomice opet odatle, što A. proeiena nije sortirala drvnu gromadu pojedinih stabala u razredne debljine, nego je upotrebila onu pristojbu, koja pripada prsnoj debljini, na cielokupnu drvnu gromadu toga stabla, unatoč tomu, da znatan dio drvne gromade nije odgovao onomu razredu debljine, kojemu pripada prsna debljina stabla. Poznato je, da nijedan šumar ne će vriednost ležedega stabla proračunati na temelju razredne debljine, koju isto imade u prsnoj visini, nego, ili će ga razdieliti u kusove polag razrednih debljina i ciena, te vriednost svakoga kusa posebno izračunati, ili će uzeti srednji promjer te prema tomu promjeru, kao kubatiiru, tako i vriednost cieloga stabla na temelju ciene proračunati, koja tomu promjeru odgovara. Kod kraćih kusova jeste ovaj drugi način posve toČan, kod dugačkih kusova pako ne može se na temelju srednjeg promjera toČna vriednost kusa dobiti. Sto pako za ležeće stablo valja, to mora valjati i za stojeće. Kolika je razlika izmedju A i B. načina proračunavanja vriednosti stabala, osvjetliti će nam najbolje sliedeća dva primjera. Uzmimo dva hrasta, jedan je u prsnoj visini 80 cm., a drugi 84 cm. debeo. Osim te normalne razlike u prsnoj debljini, ta su dva stabla inače posve jednaka, te i jedan i drugi ima 4´00 m´ tehničke drvne gromade. Prema A. načinu prociene, spada prvo stablo u L, a drugo u II. razrednu debljinu i cienu. Prema tomu iznašati će proeiena za prvo stablo 21´30 X 4 = 85 K., a za drugo 28-80X4= 115 K. |