DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1902 str. 11 <-- 11 --> PDF |
— 185 — Odbivši tu svotu od utržka (550—220) preostaje 330 K.; od te svote valja još odbiti lO^/o zaslugu, ili tako zvanu poduzetnu dobit u iznosu od 33 K., tako da u ime čiste šumske pristojbe 297 K. ili, okruglo raŽunano, 300 K. preostaje. Ta svota predstavlja dakle šumsku pristojbu za 1000 komada normalne francuzke dužice, prema cieni i troškovima od god. 1901. Kako se vidi, šumska pristojba je promienljiva olina, jer su i faktori, iz kojih je izvedena promieuljive naravi. To je razlogom, da se šumska pristojba mora za svaku godinu i za svaku sječinu posebno ustanoviti. Pošto je jedinična mjera kod preračunavanja drvne gromade: lm*, to nam preostaje još da ustanovimo cienu jednoga punoga metra hrastove surovine, sposobne za dužicu. Kao što smo gore vidjeli, nije za proizvodnju dužice — a isto tako i ostalu tehničku -robu — jedno te isto, proizvadja li se ta roba od trupaca, koji su 50 ili lOO cm. debeli; stoga je naravno, da ni ciena jednoga kubika surovine od trupca, koji je 50 cm. i od trupca, koji je 100 cm. debeo, ne če biti jednako visoka. Ciena jednoga kubičnoga metra surove hrastovine stoji u obratnom razmjeru prama količini drvne surovine, koja je za 1000 komada dužice potrebna; ili drugim riečima, što je veća količina surovine potrebna, tim je ciena niža, što manja količina surovine, tim joj je ciena viša. Prema tomu iznašati če ciena, odnosno šumska pristojba jednoga kubika hrastove surovine na panju, proračunana na temelju gore navedenih uzorstabala, odnosno tima uzorstablima odgovarajuće surovine i to za: I. razred debljine 300 : 25-2 = 12 K. — fil. II. » » 300 : 14-7 = 20 K. 40 fil. III. * » 300 : 10-4 = 28 K. 80 fil. IV. » » 300: 9-3 = 32 K. — fil. |